Vlast smatra da će ćutanjem o korupciji u 24 privatizaciona slučaja koje je Evropska komisija označila kao sporne [vidi ovde] taj problem biti zataškan. Međutim, Pokret za slobodu ne samo što će tokom naredne nedelje dostaviti javnosti i Evropskoj komisiji detaljnije informacije o ovih 24 slučaja korupcije u privatizaciji, već će spisak proširiti na još nekoliko preduzeća. Među njima su i preduzeće RS Partners PES iz Surdulice i SEVER iz Subotice. Radnici tih preduzeća nedavno su se pridružili Koordinacionom odboru radničkih protesta koji je Pokret za slobodu osnovao kako bi se radnici zajedničkim snagama i koordinirano borili za očuvanje preduzeća i radnih mesta.
Na početku ovog meseca, predstavnik Pokreta za slobodu, Milenko Srećković, već je imao priliku da u Odboru regija, savetodavnom telu EU, govori o posledicama privatizacije u Srbiji [vidi ovde i ovde].
– Nedopustivo je da tolika pljačka ostane nekažnjena, a da sadašnja vlast i dalje bude smatrana demokratskom i proevropskom. Vlast u Srbiji govori da sve čini da bi Srbija postala deo Evropske unije, a nijedna privatizacijska afera nije do kraja istražena niti su počinioci kažnjeni – izjavio je Milenko Srećković u evropskom Odboru regija.
U narednom periodu Pokret za slobodu će nastaviti da javnost i institucije EU informiše o spornim slučajevima u privatizaciji a radnici okupljeni oko Pokreta za slobodu će se za istinu o privatizaciji, poništenje neispunjenih privatizacionih ugovora i nadoknadu štete, boriti i sudskim putem i protestima.
Istrajavanje na zakonitosti od strane Saveta za borbu protiv korupcije i radnika okupljenih oko Koordinacionog odbora radničkih protesta dovelo je do toga da Evropski parlament 2. marta 2012. godine, u tekst Rezolucije o procesu evropske integracije Srbije B7-0000/2012, u tačku 17 unese obavezu vlasti u Srbiji da ispravi nezakonitosti u privatizaciji. Ovakav stav Evropskog parlamenta, koji je obavezujući za našu zemlju, daje osnov radnicima da traže obeštećenje od Vlade Srbije za katastrofalne posledice nezakonite privatizacije.
Očekujemo da Vlada, ne samo zbog obaveze prema Evropskom parlamentu, već i zbog trajnog uspostavljanja vladavine zakona u Srbiji, ispravi greške u privatizaciji i nadoknadi štetu radnicima, najpre očuvanjem radnih mesta i obnovom proizvodnje u preduzećima.
Pokret za slobodu zahteva raskid kupoprodajnog ugovora sa sadašnjim kupcima RS Partners PES iz Surdulice, kao i pokretanje postupka za vraćanje nelegalno otuđene imovine. Po svemu sudeći, kupci RS Partners PES privatizovali su ovu firmu kako bi došli u posed atraktivnih smeštajnih kapaciteta na Vlasini dok im je u proteklom periodu Agencija za privatizaciju tolerisala kršenje odredbi kupoprodajnog ugovora kao što su diskontinutitet u proizvodnji, nepoštovanje socijalnog programa, neisplaćivanje zarada, stavljanje imovine pod hipoteku i njeno otuđivanje, itd. Od Ustavnog suda Srbije Pokret će zahtevati ubrzanje postupka koji se vodi pred ovom institucijom po pitanju nelegalnog rešenja Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, kojim je naredjeno Agenciji za privatizaciju da se poništi rešenje o raskidu privatizacije od 26.11.2010, sa nesavesnim kupcima RS Partners PES, kako bi radnici pravdu potražili na sudu u Strazburu.
Pokret za slobodu od Vlade Srbije zahteva formiranje komisija za svaki pojedinačni slučaj korupcije u privatizaciji, u kojima bi se nalazili i predstavnici radnika, a čija obaveza bi bila da javnosti, štrajkačkim odborima, sindikatima i Vladi Srbije dostave predloge za rešenje spornih privatizacija.
Pokret za slobodu
29. mart 2012.
Pokret za slobodu je nezavisna, nestranačka i samoorganizovana radničko-seljačka organizacija iz Srbije koja podržava, organizuje i povezuje borbe radničkih i seljačkih grupa na lokalnom i internacionalnom nivou.
U okviru Pokreta je organizovan Koordinacioni odbor radničkih protesta koji je horizontalno povezao štrajkačke odbore i radničke grupe iz većeg broja gradova, od krajnjeg severa zemlje do krajnjeg juga, radi zajedničkog nastupanja u borbi za očuvanje preduzeća i radnih mesta. Koordinacioni odbor je 2011. godine, kada je iz štrajkačkih odbora nastao veći broj lokalnih radničkih organizacija, promenio ime u Koordinacioni odbor radničkih organizacija. Radničke organizacije, grupe i štrajkački odbori koji su članovi Koordinacionog odbora najviše su u Srbiji postigli u borbi protiv privatizacije i uništavanja radnih mesta.
Pokret za slobodu je deo međunarodnog seljačkog pokreta i u koordinaciji sa brojnim međunarodnim grupama pokušava da se izbori za suverenitet prehrambenog sistema. U Srbiji Pokret podstiče samoorganizovane projekte zapošljavanja i zalaže se za poboljšanje uslova za osnivanje zadruga i preduzeća za preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda.
U nedavno objavljenim knjigama Deindustrijalizacija i radnički otpor (2011) i Zemlja i sloboda (2011) sumirane su višegodišnje aktivnosti Pokreta za slobodu na stvaranju radničko-seljačkog pokreta i pribavljanju međunarodne podrške konkretnim lokalnim borbama.