Ugovor o privatizaciji kragujevačke “Svetlosti” raskinut je 1. novembra 2011. zbog neisplaćivanja pretposlednje kupoprodajne rate. Raskid privatizacije trebalo je da okonča jedan period propadanja ovog lista koji je započeo još 2007. godine kada su vlasnici postali nekadašnji funkcioner DHSS Gvozden Jovanović, bivši gradonačelnik Kragujevca Vlatko Rajković i lokalni biznismen Dragoljub Milovanović. Dve godine nakon privatizacije list su, zbog neisplaćenih zarada, napustili kompletna redakcija i uređivački tim predvođeni novinarima Miroslavom Jovanovićem, Ankicom Vesić i Slobodanom Cuparićem.

Poslodavci su formirali novu redakciju i za urednika postavili nekadašnjeg novinara „Večernjih novosti“ Ranka Milosavljevića. Nova redakcija nastavila je sa izdavanjem nedeljnika, ali su u februaru ove godine i članovi te redakcije zbog neisplaćenih zarada i neuplaćenih doprinosa stupili u štrajk, a direktor i glavni i odgovorni urednik Ranko Milosavljević podneo je ostavku.

”Ostavši bez novinara i urednika koji su protestovali na ulici tražeći neisplaćene plate i doprinose, vlasnici su nastavili da štampaju nedeljnik uz pomoć „prijatelja lista“ koji do tada nisu imali nikakve veze sa novinarstvom, a pre toga teško da su i čitali novine. Tako su se, četvrtkom među koricama „Svetlosti“, pojavljivali dopisi, natpisi i zapisi, nedostojni iole pristojnijeg biltena ili zidnih novina koje su potpisivali anonimni „novinari“ skriveni iza pseudonima Prepodobni Leontije, Sofronije, Nikoletina Bursać… dok su u impresumu lista stajala imena novinara i urednika u štrajku. Tako je list, bez zračka nekadašnje „Svetlosti“, nastavio da izlazi sve do odluke Agencije za privatizaciju da raskine kupoprodajni ugovor”, piše Branko Vučković, novinar.

Reakcije na raskid privatizacije ”Svetlosti”

Redakciju nedeljnika “Svetlost” 4. novembra 2011. posetili su predsednik Evropske federacije novinara Arne Kening, predstavnik Saveta za borbu protiv korupcije Ivan Zlatić i predsednica Sindikata novinara Srbije Dragana Čabarkapa. U tom trenutku zaposleni su bili u štrajku devet meseci.

„Zadovoljni smo odlukom nadležnih organa da se raskine ugovor o privatizaicji ’Svetlosti’. To znači da je država konačno počela da razmišlja šta i kome prodaje, tačnije da se uzela ’u pamet’“, rekao je Srđa Rihterović, predsednik Sindikata novinara NIG AD „Svetlost“. Rihterović je, ipak, izrazio žaljenje što je država rešavanju problema spornih privatizacija medija u Srbiji pristupila, po njegovom mišljenju, kasno, jer su brojni mediji već poodavno ugašeni zbog toga „što su ih svojevremeno kupili oni koji o medijima ne znaju ništa“.

Predsednica Sindikata novinara Srbije Dragana Čabarkapa je ocenila da je raskid ugovora o privatizaciji kragujevačkog nedeljnika “Svetlost” dobra vest i da su neki ljudi shvatili da moraju da reaguju. Ona je međutim oštro kritikovala sva novinarska udruženja u Srbiji jer nisu pružila podršku zaposlenima i optužila ih da se stavljaju na stranu poslodavaca.

„Vest o raskidu ugovora o privatizaciji ’Svetlosti’ je dobra. Borili smo se i izborili za to taman uoči 5. novembra, Međunarodnog dana odbrane novinarstva. Poret toga, uspeli smo da se izborimo i za ’kragujevačku inicijativu’, odnosno da novom Medijskom strategijom budu predviđeni regionalni javni servisi“, kazala je Dragana Čabarkapa.

Na konferenciji za novinare u Svetlosti danas je govorio i predsednik Evropske federacije novinara Arne Kening koji je ocenio da u Srbiji treba menjati način privatizacije medija. Potrebno je prethodno sačiniti studiju svih posledica i obezbediti zaposlenima velike garancije. S druge strane, zaposleni u medijima treba da se bolje organizuju u udruženjima i sindikatima radi kvalitetnijeg dijaloga sa poslodavcem i vlastima.

Predsednik Evropske federacije novinara, Arne Kening, istakao je da su problemi sa kojima se suočavaju novinari i mediji u ovom regionu vrlo slični, ali u Srbiji ipak imaju specifičnosti.

„Ukoliko želi da nastavi put ka Evropi, Srbija mora da menja svoj odnos prema medijima. Ako je privatizacija medija potrebna, onda mora da se sprovodi na drugačiji način nego do sada. Isto tako, potrebno je i znatno bolje organizovanje novinara. U Švedskoj, iz koje ja dolazim, 95 odsto novinara je u sindikatu, tako da njihovi stavovi imaju težinu i jačinu i ravnopravan su partner državi u kreiranju medijske politike“, naglasio je Kening.

Ivan Zlatić je preneo da je Savet za borbu protiv korupcije utvrdio da se na medije u Srbiji i dalje vrše veliki pritisci, a identifikovana su tri najveća problema: netransparentnost vlasništva nad maedijima, tako da se ne zna ko stoji iza kog medija, pa je, s tim u vezi, nemoguće na pravi način shvatiti sadržaje koje objavljuju. Drugo, preko marketinških agencija, posredno, i zvanične institucije i političke stranke imaju uticaja na medije, a kao treći problem Zlatić je naveo to što Javni servis, kako kaže, ne ispunjava svoju zakonsku dužnost, već degradira profesionalne standarde, što se po principu „domino efekta“ reflektuje i na ostale medije u Srbiji.

Akteri ove konferencije za novinare u „Svetlosti“ potom su učestvovali i na okruglom stolu pod nazivom „Odbranimo novinarstvo“, koji je Sindikat novinara Srbije organizovao u Kragujevcu.

Privatizacija Svetlosti raskinuta a list još uvek pod kontrolom gazda

Zaposleni još uvek štrajkuju tražeći povratak na posao i isplatu jednogodišnjih plata, honorara i doprinosa. Srđa Rihterović, predsednik Sindikata „Svetlosti“ smatra da ta obaveza, nakon raskida ugovora o privatizaciji prelazi na državu. Ankica Vesić, dugogodišnja urednica „Svetlosti“ koja je sa ostalim novinarima i urednicima napustila nove poslodavce dve godine nakon privatizacije, kaže da je ovakav rasplet očekivan.

„Mi smo i u momentu kada su Gvozden Jovanović i društvo kupili „Svetlost“ znali da od tog posla nema ništa. Vlasnici su finansijski upropastili preduzeće, a od lista čiji smo brend mi decenijama marljivo, strpljivo i profesionalno gradili, u protekle dve godine napravili su sramotu, ne samo za kragujevačko, nego i za srpsko novinarstvo“, kaže Vesić.

Slučaj kragujevačke „Svetlosti“ je još jedan u nizu neuspešnih privatizacija medija u Srbiji sa katastrofalnim posledicama.

Nepromišljena privatizaciona politika sračunata na bezuslovnu rasprodaju ekonomski nejakih medija kupcima zainteresovanim za nekretnine ili jačanje političkog uticaja, a ne za razvoj programa i javno informisanje, nisu ni mogli da daju bolje rezultate.

Žrtve takve štetočinske privatizacije su, pored ugašenih medija i novinara bez posla, i građani kojima je uskraćeno pravo na informisanje.

Ni dve nedelje nakon što je imenovan na dužnost privremeni zastupnik državnog kapitala u Svetlosti ne može da uđe u prostorije ovog preduzeća. Bivši vlasnici Svetlosti ne žele da predaju ključeve i pečat firme uz obrazloženje da već više od dva meseca nisu dobili pismeno rešenje o raskidu privatizacije.

Zastupnik državnog kapitala i zaposleni očekuju da će ova situacija biti razrešena nakon skupštine akcionara Svetlosti zakazane za 1. februar. ”Stanje u „Svetlosti“ počeće da se normalizuje do kraja ove nedelje. To, pored ostalog, znači da će novina i dalje izlaziti, a da će je ubuduće praviti novinari i urednici koji su sada u štrajku” – tvrdi zastupnik državnog kapitala Ljubinko Janković za list Danas, ali nije želeo da objašnjava na koji način će biti rešena više nego paradoksalna situacija u „Svetlosti“, koju je minulih godinu i kusur dana, karakterisalo bezobzirno kršenje maltene svih normi zakona o radu i štrajku.

Mada štrajkuju od februara prošle godine, imena zaposlenih u Svetlosti uredno su navedena i u poslednjem broju kragujevačkog nedeljnika koji bivši vlasnici izdaju bez obzira na raskinutu privatizaciju. Novinari ovog lista do kraja meseca mogli bi i se vrate na posao, ali je neizvesno šta će od opreme i imovine zateći u kancelarijama.

Uprkos tome što je već više od dva meseca država ponovo većinski vlasnik Svetlosti, njen predstavnik još uvek još uvek nema ni ključeve i pečat preduzeća, a kamoli podatke o imovini, dugovima i hipotekama, iako do kraja februara treba da preda izveštaj presudan za budućnost najstarijeg kragujevačkog nedeljnika.

Bez objašnjenja na koji način, zastupnik kapitala očekuje da će problem pristupa kancelarijama, ali i eventualnog štampanja dva nedeljnika pod istim imenom, biti razrešen naredne nedelje. Zaposleni u Svetlosti za sada se mogu nadati povratku na posao, minimalnim zaradama i povezivanju radnog staža.

Privremeni zastupnik kapitala zakazao je Skupštinu akcionara Svetlosti za 1. februar u 11 sati. Tada bi ovo preduzeće trebalo da dobije novu upravu, koja će njime rukovoditi.

16. januar 2011.

Izvor: Medija centar (Branko Vučković), RTK, kragujevac.rs, Danas, Pokret za slobodu

Tekst priredio: Pokret za slobodu