Nova protestna šetnja POKRETA ZA SLOBODU održaće se u ponedeljak, 18. februara, okupljanjem ispred Agencije za privatizaciju u 16 časova. Protestna kolona će se od Agencije za privatizaciju uputiti ka Skupštini Srbije i Ministarstvu ekonomije a zatim ka Predsedništvu, gde očekujemo nastavak pregovora započetih na prethodnom protestu.
ZAHTEVAMO:
- Utvrđivanje odgovornosti države i nadležnih institucija za privatizacionu pljačku.
- Utvrđivanje odgovornosti i ukidanje Agencije za privatizaciju.
- Donošenje Zakona o nezastarevanju krivičnih dela počinjenih u privatizaciji.
- Obnavljanje proizvodnje u oštećenim preduzećima.
- Obnavljanje domaće proizvodnje umesto subvencionisanja multinacionalnih korporacija.
- Zaustavljanje rasprodaje preduzeća i poljoprivrednog zemljišta.
DOĐITE da ZAJEDNO stvaramo BUDUĆNOST
POKRET ZA SLOBODU
--------------------------------------------------
Saopštenje Koordinacionog odbora radničko-seljačkih organizacija
Radnički protesti u poslednjoj deceniji, direktno i indirektno, doveli su do određenih pozitivnih promena u našem društvu. Međutim, ostalo je još mnogo toga što treba menjati. U ponedeljak, 18. februara u 16 časova okupljanjem ispred Agencije za privatizaciju nastavljamo našu višegodišnju borbu protiv korupcije u privatizaciji. Kao i svi nedavni protesti u organizaciji POKRETA ZA SLOBODU i ovaj je posvećen uspomeni na VERICU BARAĆ, osobu koja se najviše zalagala da se i u našoj zemlji poštuju prava običnih ljudi. Pozivamo sve radnike, udruženja i sindikate koji brinu o opštem interesu društva u kojem živimo da nam se priključe i podrže protest.
Svi zajedno do pobede!
Koordinacioni odbor radničko-seljačkih organizacija
-------
Pokret Ravnopravnost, Zrenjanin
Udruženje Solidarnost, Subotica
Pokret akcionara, radnika i sindikata, Kragujevac
Udruženje Paori, Crepaja
Udruženje Obruč, Ratkovo
Građansko-sindikalni front, Vršac
Udruženje bivših radnika Zastave elektro, Rača
Udruženje akcionara i bivših radnika Srboleka, Beograd
Udruženje za zaštitu prava radnika Uranak, Rakovica
Samostalni sindikat UP ‘‘Tri grozda‘‘
Samostalni sindikat metalaca Srbije Minel Transformatori
Savez samostalnih sindikata Srbije u IP “Prosveta“ a.d, Beograd
Udruženje akcionara IP “Prosveta“ a.d, Beograd
Pokret za slobodu
U Pokretu za slobodu, koji okuplja radnike, kažu da hapšenja vlasnika firmi nisu dovoljna i da bi glavni cilj vlasti morao biti oporavak preduzeća, izvještava novinarka Al Jazeere Jelena Milutinović.
Konferencija POKRETA ZA SLOBODU - ''BORBA ZA BUDUĆNOST'' - održana je 2. decembra u zgradi REX-a, u Beogradu. Brojni akteri iz Srbije i okolnih zemalja govorili su o situaciji u kojoj se trenutno nalazimo; posebno o dve glavne teme - radničkom otporu deindustrijalizaciji i seoskom otporu otimanju zemlje. U osnovi i deindustrijalizacije i otimanja zemlje nalazi se privatizacija, pa je konferencija trebalo da stvori osnovu za povezivanje narodnih otpora ovim procesima u zajednički front za reindustrijalizaciju i suvereno, samoodrživo društvo u kojem bi poljoprivreda bila oslobođena kontrole koju je krupni kapital uspostavio nad njom. Prisustvo radnika, aktivista i sindikalista iz Srbije i okolnih zemalja – Hrvatske i Slovenije – imalo je za cilj stvaranje zajedničkog balkanskog otpora procesu privatizacije.
- BORBA ZA BUDUĆNOST-
OTPOR DEINDUSTRIJALIZACIJI I OTIMANJU ZEMLJE
Predsedniku Srbije Tomislavu Nikoliću
Poštovani predsedniče,
prilikom našeg protesta ispred Predsedništva 14. septembra 2012. godine, postigli smo dogovor sa vašim savetnikom za pravna pitanja, profesorom Oliverom Antićem, da Predsedništvu dostavljamo informacije o načinu na koji su uništena preduzeća radnika koji su učestvovali u protestu, a čiji je glavni zahtev bio obnova proizvodnje u preduzećima u kojima je bilo spornih privatizacija.
Srdačan pozdrav,
Milenko Srećković
POKRET ZA SLOBODU
www.pokret.net
info@pokret.net
Br. tel: 062/234.251 i 063/83.83.882
Protesti koje je POKRET ZA SLOBODU organizovao 14. septembra i 17. aprila ove godine doveli su do pregovora u Predsedništvu Srbije, i do obećanja novih vlasti da će ispitati svaku našu naznaku o korupciji u privatizaciji i, zajedno sa radnicima iz POKRETA ZA SLOBODU, raditi na oporavljanju uništenih preduzeća. Na ovoj stranici objavljujemo do sada Predsedništvu predate dopise, sa detaljima o korupciji i pljački u svakom pojedinačnom preduzeću, sa našim zahtevima za oporavak tih preduzeća i predlozima kako je to moguće ostvariti. Kako nije isključeno da se dato obećanje u narednom periodu može ispostaviti kao lažno, POKRET ZA SLOBODU priprema i treći, poslednji protest u ovoj godini, kojim želi da ovu radničku borbu dovede do kraja. Do sada smo uspevali da se izborimo samo za spas pojedinačnih preduzeća, sada želimo da se izborimo za jednu sistemsku promenu koja bi onemogućila dalju pljačku i deindustrijalizaciju. Nakon toga, predstoji nam nastavak naših drugih, možda podjednako važnih borbi.
Dopisi o pojedinačnim preduzećima koji su do sada sačinjeni i predati u Predsedništvo:
Prvi dopis Predsedništvu nakon protesta PZS 14. septembra 2012. o ''Rafineriji nafte Beograd''
Treći dopis Predsedništvu nakon protesta PZS 14. septembra 2012. o ''Severu'' iz Subotice
Peti dopis Predsedništvu nakon pregovora na protestu 14. septembra o ''Azotari'' iz Subotice)
Sedmi dopis Predsedništvu nakon pregovora na protestu 14. septembra o IP ''Prosveta'' iz Beograda
Osmi dopis Predsedništvu nakon pregovora na protestu 14. septembra o ''Ikomu'' iz Subotice
Deveti dopis Predsedništvu nakon pregovora na protestu 14. septembra o ''Agrokombinatu'' iz Subotice
Deseti dopis Predsedništvu nakon pregovora na protestu 14. septembra o ''Rekordu'' iz Rakovice
Snimak konferencije za štampu pre protesta, WebTV:
https://www.webtv.rs/play/
Snimak sa protestne šetnje, E novine (VIDEO):
https://www.youtube.com/watch?
Savetnik predsednika primio delegaciju Pokreta za slobodu, Tanjug:
https://www.tanjug.rs/novosti/
list Akter:
http://akter.co.rs/27-drutvo/
http://www.akter.co.rs/27-
E novine:
http://www.e-novine.com/
B92:
http://www.b92.net/info/vesti/
Najava protesta, B92 (VIDEO)
https://www.youtube.com/watch?v=pMCzz8EG5zM&list=UUh3K77dF9uBz4cvzlLiZdbA&index=3
Mondo:
http://www.mondo.rs/s259540/
RADNIČKA PROTESTNA ŠETNJA
Srbija – zemlja slobodnih, nikad zemlja robova
u petak, 14. septembra, u 16 sati,
ispred Agencije za privatizaciju, ul. Terazije br 23.
u organizaciji
POKRETA ZA SLOBODU,
nestranačkog, radničkog socijalnog pokreta.
Pokret za slobodu
Matični br. organizacije: 17686097
Veb sajt: www.pokret.net
I-mejl: info@pokret.net
Tel: 062/234251 i 063/8383882
PRES-KONFERENCIJA
U petak, 14. septembra, u 12 sati,
u Press centru UNS-a, ul. Knez Mihailova 6/III
povodom
RADNIČKE PROTESTNE ŠETNJE
Srbija – zemlja slobodnih, nikad zemlja robova
od Agencije za privatizaciju do Predsedništva Srbije
u organizaciji
POKRETA ZA SLOBODU,
nestranačkog, radničkog socijalnog pokreta.
Zahtevi radničkog protesta 14 septembra:
1) Zahtevamo da se omogući aktivno učešće radničkih predstavnika u najavljenom državnom preispitivanju spornih privatizacija. Radnička i javna kontrola nad procesom preispitivanja privatizacija potrebna je kako taj proces ne bi bio lažiran. Formiranjem radnih grupa u kojima bi bili i predstavnici radnika, javnost bi mogla da bude informisana i o stavu radnika prema istražnim radnjama koje se sprovode, ali i o merama preduzetim na saniranju problema u funkcionisanju pojedinačnih preduzeća.
2) Zahtevamo da se odšteta sastoji u obnavljanju ili očuvanju proizvodnje u preduzećima uništenim nepravilnostima u privatizaciji na koje nadležne državne agencije nisu pravovremeno reagovale, iako je to bila njihova obaveza prema Zakonu o privatizaciji. Kao što postoji Uredba Vlade Srbije o privlačenju direktnih investicija, koja omogućava stranim kompanijama da dobiju 5-10.000 evra po radnom mestu, takođe se uredbom novac može kanalisati u obnovu proizvodnje koja je uništena tokom procesa privatizacije dok su fabričkom imovinom upravljali neodgovorni vlasnici. Pokretanjem proizvodnje, taj novac bi se preko poreza i doprinosa vratio u državni budžet.
3) Zahtevamo proširenje spiska spornih privatizacija na veći broj preduzeća. Privatizacija u Srbiji je bila sistemska i nije dovoljno izdvojiti samo nekoliko slučajeva privatizacije, već treba preispitati sve one u kojima radnici godinama ukazuju na postojanje nelegalnih radnji, namerno guranje preduzeća u stečaj, kao i na poslovanje koje je štetilo preduzeću.
4) Zahtevamo poboljšanje opštih prava radnika, kao na primer sprečavanje otpuštanja radnica na trudničkom bolovanju koje se vrši neprodužavanjem Ugovora na određeno.
Predsedniku Srbije Tomislavu Nikoliću
PREDMET: Radnički protest ispred Predsedništva Srbije 14. septembra
Poštovani predsedniče,
Obaveštavamo Vas da će POKRET ZA SLOBODU, nestranačka radničko-seljačka organizacija, u petak 14. septembra održati protestnu šetnju od Agencije za privatizaciju do Predsedništva Srbije. Okupićemo se u 16 časova ispred Agencije za privatizaciju a priključiće nam se radnici brojnih preduzeća sa kojima već godinama sarađujemo u borbi protiv korupcije u privatizaciji. Naša protestna povorka stići će ispred Predsedništva na Andrićev Venac u 17 časova. U ovom pismu želimo da Vam unapred objasnimo zašto je za budućnost Srbije važno da radnici postanu aktivni učesnici u najavljenom državnom preispitivanju spornih privatizacija i zašto bi to preispitivanje bilo neadekvatno ukoliko bi ignorisalo glas radnika. Takođe, očekujemo da 14. septembra u 17 časova primite našu delegaciju koju će činiti par predstavnika naše organizacije i radnika iz preduzeća koja su uništena ili u opasnosti da budu uništena nepravilnostima počinjenim u procesu privatizacije.
Pokret za slobodu već godinama sarađuje sa radničkim grupama iz brojnih preduzeća širom Srbije; mnoge od tih grupa u poslednjih mesec dana lično su vam pisale. Među njima su radnici Srboleka, Trudbenik Gradnje, IP Prosvete, Rafinerije nafte Beograd, ABS Minel Transformatora, Rekorda iz Beograda, SEVER-a iz Subotice, RS Partners PES iz Surdulice, Jugoremedije i Šinvoza iz Zrenjanina, Vršačkih vinograda iz Vršca, i mnoge druge. Naš pokret sarađuje sa radnicima koji se bore za očuvanje svojih preduzeća a veći deo tih preduzeća nalazi se na spisku 24 spornih privatizacija na koje ukazuje Evropski parlament.
U petak, 14. septembra, u 16 časova, POKRET ZA SLOBODU organizuje radničku, nestranačku protestnu šetnju od Agencije za privatizaciju do Predsedništva Srbije (od Terazija br. 23 do Andrićevog venca). U 17 časova protestna povorka će stići ispred Predsedništva, gde očekujemo da prime našu delegaciju. Zahtevamo preispitivanje privatizacije i obnavljanje ili očuvanje proizvodnje u preduzećima koja su uništena u procesu privatizacije. Insistiramo na proširenju spiska spornih privatizacija. Radnici okupljeni oko Pokreta za slobodu obratiće se medijima na pres konferenciji u UNS Press centru (Knez Mihailova br. 6/III) 14. septembra u 12 časova.
Pokret za slobodu je politička organizacija čiji su ciljevi sistemska reforma društva i nametanje zakona i uredbi od opšteg interesa, usvojenih širim konsenzusom među radničkim i seljačkim grupama. Stoga oko zajednički postavljenih ciljeva i zahteva okupljamo sve veći broj grupa, i nastavljamo sa unapređivanjem postojeće infrastrukture radničko-seljačkog pokreta. Socijalno-ekonomska prava u Srbiji na izuzetno su niskom nivou, i sve što je radničkom borbom do sad postignuto samo je blago izdizanje sa dna na kom Srbija tavori već više od dve decenije.
Na konferenciji 9-10. juna u selu Ljubiš, na planini Zlatibor, uz učešće predstavnika međunarodnog seljačkog pokreta Via Campesina, Pokret za slobodu nastaviće da se zalaže za povezivanje radnika i seljaka u zajednički pokret za bolje društvo i bolju budućnost. U tom cilju predložićemo ujedinjenje seljačkih organizacija i Koordinacionog odbora radničkih organizacija, odnosno preimenovanje ovog potonjeg u Koordinacioni odbor radničko-seljačkih organizacija. Razgovaraćemo sa Ženevjev Savinji iz Francuske o delovanju Via Campesine, sa Branislavom Gulanom o zadrugama i zadružnom organizovanju, sa Sunčanom Pešak o podršci zajednice i alternativnim modelima distribucije u poljoprivredi, sa gostima iz Makedonije i Hrvatske o situaciji u njihovim zemljama, itd. Založićemo se i za udruživanje proizvođača, razvoj prerađivačkih kapaciteta i unapređenje samozapošljavanja, za proglašenje poljoprivrede i prehrambene industrije strateškom granom privrede, za otpor korporativnoj poljoprivredi, privatizaciji poljoprivrednih preduzeća i rastućoj latifundizaciji zemljišta.
Pokret za slobodu je za 17. april u 14 časova sazvao protest ispred Vlade Srbije kako bi pokazao da neće dozvoliti da vlast preda zaboravu sve kriminalne postupke sprovedene u privatizaciji. Predstavnici Pokreta će ponovo dostaviti Vladi Srbije izveštaje Saveta za borbu protiv korupcije koji su ostali bez odgovora, a u kojima se detaljno opisuje korupcija u privatizaciji pojedinih preduzeća na koju radničke grupe već godinama ukazuju. Predavanjem izveštaja Saveta za borbu protiv korupcije želimo da poručimo da borba Verice Barać neće biti zaboravljena i da borbu sa privatizacijom nećemo okončati dok ne pobedimo. Ako je vlast godinama bila gluva na napore Verice Barać, građani nisu. Prisustvo na protestu najavili su zaposleni Srboleka iz Beograda, Jugoremedije iz Zrenjanina, SEVER-a iz Subotice, RS Partners PES-a iz Surdulice, itd. Protest će podržati i predstavnici seljačkih udruženja koji će na taj način obeležiti 17. april - Svetski dan seljačke borbe. Pokret za slobodu poziva sindikate i studentska udruženja da se pridruže protestu.
Predstavnik Pokreta za slobodu iz Beograda, Milenko Srećković, govorio je u Odboru regija, savetodavnom telu Evropske Unije, o ekonomskim posledicama privatizacije u Srbiji. U svom izlaganju je Vladu Srbije označio za krivca za uništavanje velikog broja preduzeća i radnih mesta, pranje nelegalno stečenog novca kroz privatizaciju, uništavanje poljoprivrednih zadruga i kombinata, korupciju, tajkunizaciju svih segmenata društva i korišćenje državnog budžeta za finansiranje stranačkih aktivnosti.
Regionalna konferencija
Organizator: Pokret za slobodu
Podrška: fondacija Roza Luksemburg
Pozivamo predstavnike i članove radničkih i seljačkih pokreta, organizacija i kolektiva iz zemalja bivše Jugoslavije da nam se pridruže na regionalnim konferencijama tokom kojih ćemo razmenjivati iskustva i diskutovati o problemima sa kojima se suočavamo. Naša je želja da se u duhu solidarnosti i uzajamnog razumevanja povežemo sa srodnim organizacijama iz regiona kako bismo zajedničkim snagama poveli borbu za bolje i pravednije društvo.
Na Fejsbuk profilu Pokreta za slobodu približavamo se limitu na broj prijatelja, stoga predlažemo novim prijateljima da nam se pridruže na dole upravo otvorenoj stranici Pokreta. Potrebno je kad uđete na stranicu da izaberete opciju ''Like''.
https://www.facebook.com/
22. decembra 2011. god. u Medija centru održana je Konferencija Socijalne borbe u Srbiji: budućnost radničko-seljačkog pokreta na kojoj su učestvovali predstavnici radničkih i seljačkih organizacija koje sarađuju sa Pokretom za slobodu u borbi za očuvanje preduzeća i poljoprivrede.
Tekstovi i snimci o konferenciji o socijalnim borbama i budućnosti radničko-seljačkog pokreta održanoj 22.12. u Medija centru u Beogradu dostupni su ovde:
Socijalne borbe u Srbiji, E novine, 24. decembar 2011.
Socijalne borbe u Srbiji (VIDEO), TVisual Communication, 24. decembar 2011.
Socijalne borbe u Srbiji (VIDEO i Foto), Medija centar, 22. decembar 2011.
Materijal sa konferencije preuzmite (ovde)
Predstavljanje Platforme Koordinacionog odbora radničkih organizacija u Subotici (Udruženje ''Solidarnost''), 27. decembar 2011.
- Dosadašnje aktivnosti Pokreta za slobodu i planovi za budućnost
- Predstavljanje inicijative za poljoprivrednu reformu
- Pridruživanje međunarodnom savezu protiv otimanja zemlje
- Privatizacija zemljišta i budućnost poljoprivrede
- Predstavljanje nove platforme Koordinacionog odbora radničkih organizacija
- Borba za očuvanje Jugoremedije i drugih preduzeća u Srbiji
- Najava regionalne radničke i seoske konferencije za sledeću godinu
- Mogućnosti studentske podrške radničko-seljačkom pokretu
Govore:
Milenko Srećković, Pokret za slobodu
Ivan Zlatić, Pokret za slobodu
Miroslav Grubanov, Udruženje ''Paori''
Ljubica Stjepanović-Muhić, Koordinacioni odbor radničkih organizacija
Branislav Gulan, novinar, saradnik Privredne komore Srbije, član Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti.
Zdravko Deurić, generalni direktor Jugoremedije
Zoran Gočević, radnik Srboleka
Aco Popadić, sociolog, urednik lista Kontrapunkt
Jelena Veljić, aktivistkinja, studentski kolektiv Odbrani Filozofski
Konferenciju podržava Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.
Više od 250 poljoprivrednika, iz 30 zemalja, pokrenulo je međunarodni savez protiv otimanja zemlje, 19. novembra, u Selingveu, država Mali. Ovaj savez predvodiće seljaci, u saradnji sa širokim spektrom društvenih pokreta i organizacija. Pokret za slobodu se takođe pridružio ovoj inicijativi.
Ibrahim Kulibali iz Republike Mali, jedan od inicijatora međunarodnog saveza protiv otimanja zemlje
Centralizovanost je najdominantnije obeležje privatizacije u Srbiji. Uprkos činjenici da se radi o procesu koji na manje ili više direktan način radikalno utiče na živote i mogućnost za ostvarivanje elementarnih prava praktično svih građana Srbije, privatizacija se već deset godina sprovodi bez ikakvog javnog uvida, bez kontrole uopšte, kao klikaško-familijarni monopol finansijskih, političkih i ekspertskih „elita“, u proceduri koja ima samo jedno pravilo – da oni uvek budu u pravu. Kafkijanski mrak Agencije za privatizaciju, ustanove koja sama kreira, sprovodi i kontroliše privatizaciju, ne zadovoljava čak ni minimalni nivo transparentnosti potreban da se njen osnivač smatra demokratijom u pokušaju. Bez ikakvih iluzija o meri u kojoj su parlamenti odgovorni građanima, sindikati radnicima, a mediji publici, sledeće se mora istaći: parlamentarna kontrola privatizacije je, istina, predviđena zakonom, ali nikada nije delotvorno vršena; lokalne samouprave i sindikati „uključeni“ su u prodaju preduzeća davanjem neobavezujućih mišljenja, stolicom u tenderskim komisijama i slično nedovoljno; mali akcionari čak ni toliko; simulacije javne kontrole, na primer TV prenosi aukcijskih nadmetanja, jednostavno vređaju inteligenciju.
Diskusija Šta nakon raskida privatizacionog ugovora? - Radničke inicijative spram Vladine Agencije za privatizaciju. Nakon što antikorupcijske inicijative radnika i malih akcionara dovedu do raskida ugovora sa nesavesnim investitorima, jedino rešenje koje je do sada praktikovano i koje zakon propisuje jeste uspostavljanje uprave koju kontroliše Vlada. Sve inicijative radnika i malih akcionara da se preduzeće nakon raskida ugovora pokrene, Vladina uprava najčešće ignoriše. Kako stvoriti uslove za participaciju radnika i malih akcionara u preduzećima u kojima za to postoji interesovanje? Da li se radničko NE! propadanju, izraženo antikorupcijskim inicijativama protiv nesavesnih investitora, može artikulisati u privrednu inicijativu za oporavak preduzeća? Diskusija se održala 05. 11. 2011. godine u Beogradu.
Dodeljivanjem subvencija, pomaganjem poljoprivredne delatnosti i većim ulaganjem u seosku infrastrukturu podstiče se opstanak seoskog stanovništva u selima i na socijalno prihvatljiv način sprečava uvećavanje gradske sirotinje, a time i nastanak haotičnih socijalnih nereda kakve sve češće viđamo u zapadnoevropskim državama.
Seljačka udruženja i država treba da spreče eksploataciju zemlje i prirodnih bogatstava od strane multinacionalnih poljoprivrednih korporacija koje se bave poljoprivredom radi ličnog profita, zapošljavaju mali broj ljudi, a malim proizvođačima čine nelojalnu konkurenciju na domaćem i stranom tržištu. Poljoprivreda je strateška grana posebno važna u sitaciji kada se široki slojevi društva nalaze u potpunom socijalnom beznađu. Tokom devedesetih poljoprivreda se pokazala kao najvažnije egzistencijalno uporište stanovništva u uslovima ekonomskih sankcija, hiperinflacije i regionalne nestabilnosti.
Izveštaji o radu Pokreta za slobodu služe informisanju članova Pokreta, ljudi koji nas podržavaju ili nam se priključuju, kao i onih koji se po prvi put informišu o našem radu.
Nezadovoljni neefektivnom politikom G20 i drugih međunarodnih foruma, te organizacije iz čitave Evrope organizuju 16-21. avgusta u Kremsu, u Austriji, NYELENI evropski forum o suverenosti hrane na kojem će se razgovarati o stvarnim rešenjima za probleme svetskog i poljoprivrednog sistema. Na sastanku u Parizu 20-23. juna razgovaralo se o programu i sadržaju samog foruma.
NYELENI evropski forum okupiće više od 500 predstavnika organizacija koje rade na suverenosti hrane iz više od 30 evropskih zemalja.
Ministarstvo odbrane poslalo je novi dopis Pokretu za slobodu u kojem odgovara na pitanja koja smo postavili 20. maja 2011. na Protestu protiv održavanja NATO konferencije u Beogradu 13-15. juna.
Ministarstvo obaveštava Pokret da procenjuje da će troškovi obezbeđivanja NATO skupa Republiku Srbiju koštati 480.000 dinara. ‘‘Ovi troškovi uključuju organizaciju dočeka i ispraćaja učesnika delegacije, logističku podršku, kao i troškove za fizičke i tehničke mere bezbednosti‘‘. Pored toga, NATO alijansa je za potrebe konferencije predvidela da potroši 200.000 američkih dolara, kaže se dalje u dopisu.
U pismu Pokretu za slobodu, Tarik Ali, britanski pisac, novinar i levo orijentisani intelektualac pakistanskog porekla, napisao je povodom održavanja NATO konferencije u Beogradu:
''Ima nečega skarednog u činjenici da Beograd, koji još uvek ima vidljive ožiljke od NATO bombardovanja, organizuje ovu vojnu stratešku konferenciju. NATO je sada ništa više od vojnog oružja američkog carstva, kojim se drugim zemljama nameće pokornost. Vlastodršci u državama Balkana ponašaju se bez ikakvog srama. Zaslepljeni američkom moći ne mogu da prepoznaju da im se sopstvena budućnost već odvija u drugim vazalnim državama u Evropi i drugde: kriza na Islandu, u Irskoj, Grčkoj i arapski ustanak protiv korumpiranih i kolaboracionističkih režima. Želim vam svu sreću u vašoj mobilizaciji. Srbija, Hrvatska, Slovenija, Bosna imaju zajedničke vlastodršce. Važno je da se povezivanjem odozdo stvori novo zajedništvo.''
-----
Mislim da bi bila greška da Srbi razmatraju pridruživanje NATO-u s obzirom na istoriju NATO-a i njegovu sadašnju ulogu globalne intervencionističke sile predvođene Sjedinjenim Američkim Državama.
Noam Čomski
Pokret za slobodu nastavlja kampanju solidarnosti sa radničkim grupama
Pokret za slobodu Vas poziva da nam dostavite svoja obraćanja predsedniku Vlade na koja Vam nikada nije odgovoreno, ili ste pak dobili samo šturu informaciju da je Vaš predmet prosleđen na nadležno mesto, ili tome slično. Molimo Vas da svoja obraćanja premijeru dostavljate na i-mejl adresu nisammilanbeko@pokret.net, sa naslovom "Ja po milosti božjoj nisam Milan Beko"
Pisma nadležnima bez odgovora:
Odgovor Saveta za borbu protiv korupcije Premijeru, 15. april 2011.
U knjizi koja je pred vama, izabrani su članci, saopštenja, dokumenta i intervjui za koje mislimo da na dobar način predstavljaju iskustvo Pokreta za slobodu sa radničkim otporom deindustrijalizaciji Srbije. Radi se o iskustvu solidarne saradnje i podrške onima koji su se odlučili na otpor, manje o našem tragu u štrajkovima i protestima, više o njihovom mestu u nama. Na putu ka refleksiji ovog iskustva, analizi, zaključcima, pa naposletku i ocenama, odlučili smo se na međukorak – zbornik reprezentativnih akata, koji će nam, nadamo se, omogućiti da najpre čujemo ocene drugih.
Početkom 2007. godine uključili smo se u radničke proteste i inicijative sa idejom da ćemo ih najcelishodnije podržati pokretanjem nezavisnog medija. Tako smo od 2007. do 2009. godine izdavali balkansko izdanje Z magazina, koje je izlazilo na kioscima, da bi tokom 2008. godine pokrenuli i bilten Glas radnika, koji smo besplatno delili među radnicima, nastojeći da uspostavimo i unapređujemo interno informisanje u uslovima potpune medijske blokade prema dramama koje su se svakodnevno odvijale sa one strane fabričkih kapija širom Srbije. Čitav ovaj period je pre svega obeležila saradnja sa radničkim grupama zrenjaninskih preduzeća Jugoremedija, Šinvoz i BEK, okupljenih od decembra 2007. godine oko lokalne političke organizacije Ravnopravnost.
Tranzicija je za mnoge značila gubitak posla i ekonomske sigurnosti, često prouzrokovan nezakonitom poslovnom praksom i iznuđenim stečajima.
Na drugom kraju društvene lestvice, elitna klasa se dokopala novog bogatstva, ne proizvodnjom i generisanjem prihoda, već problematičnim procesom privatizacije i redistribucije bogatstva.
"Pokret za slobodu" nastao je 2004. godine spajanjem studentskih i radničkih aktivista inspirisanih borbama zapatističkog i alterglobalističkog pokreta protiv globalnih tokova koji vode ka socijalnoj degradaciji. Objavili su nekoliko dokumentarnih filmova o modelima kriminogene privatizacije u Srbiji i dramatičnim otporima - štrajkovima.
Stepenik i dalje u toku akutnih socijalnih tema - sa Milenkom Srećkovićem i Ivanom Zlatićem razgovaramo o Pokretu za slobodu, radničkom otporu, sindikalnoj sceni Srbije, procesima deindustrijalizacije.
Autorka emisije: Marijana Radulović.
Pokret za slobodu je u januaru 2008. pomogao britanskim aktivistima John Jordanu i Isabelli Fremeaux da zabeleže borbu radnika zrenjaninskih fabrika - Jugoremedije, Šinvoza i BEK-a, kako bi ostala sačuvana istina o hrabroj borbi za očuvanje radnih mesta. Desetominutna video reportaža o Zrenjaninu je deo nedavno objavljenog filma ''Paths Through Utopias'' (2011, ''Stazama utopija''). Objavljena je i istoimena knjiga za koju se nadamo da će uskoro biti prevedena na srpski jezik.
Film sadrži titl na engleskom jeziku.
https://www.youtube.com/watch?v=0SP9Ex_-VJk
Poslednjih nedelja, nakon hapšenja Jovice Stefanovića – Ninija zbog višegodišnje pljačke „Srboleka“, u javnosti su se pojavile brojne netačne informacije u vezi našeg preduzeća, pre svega o stanju u kom se fabrika danas nalazi. Obaveštavamo javnost da „Srbolek“ nije u stečaju, niti je Ministarstvo zdravlja našem preduzeću oduzelo licencu za proizvodnju nitroglicerina, kao što su to u više navrata izvestile razne medijske kuće. Ove i slične medijske manipulacije tumačimo isključivo kao nagoveštaj onoga što bi određene interesne grupe želele da vide kao ishod naše višegodišnje borbe za očuvanje preduzeća i radnih mesta. Apelujemo na medije da kod rukovodstva kompanije i predstavnika akcionara provere informacije koje im se dostavljaju, i da ne učestvuju u „hronici najavljene smrti“ najstarije farmaceutske kuće u Srbiji.
Pratite nas preko Facebook-a gde informacije ažuriramo svakog dana:
U ponedeljak, 6. decembra 2010, sa početkom u 19h u REX-u, ul. Jevrejska broj 16, Beograd
održaće se javna debata sa
predstavnicima Pokreta za slobodu,
radnicima preduzeća upropašćenih privatizacijom,
autorkama knjige ''Vodič za štrajk'',
sindikalistima iz Crne Gore.
Pre razgovora, u 19h, emitovaćemo film urađen u produkciji Pokreta za slobodu, koji je režirao Ivan Zlatić:
Od -18 do +30
o višemesečnom protestu radnika ''Trudbenik gradnje'' iz Beograda.
Jovica Stefanović Nini je kod Čačanske Banke podigao više kredita stavljajući pod hipoteku imovinu ''Srboleka'', iako za to nije imao odobrenje Skupštine akcionara ''Srboleka'', niti Akcijskog fonda. Dobijena obrtna sredstva trošio je nenamenski, što je u dosadašnjem toku istrage o brojnim Stefanovićevim zloupotrebama utvrdila i Uprava kriminalističke policije za grad Beograd. Iako su ovi ugovori o kreditima i dalje predmet istrage, Čačanska Banka je juče objavila oglas o prodaji nepokretnosti ''Srboleka'' u Savskoj i Sarajevskoj ulici, kako bi naplatila hipoteku. Upozoravamo sve investitore zainteresovane za kupovinu ovih objekata da se radi o veoma rizičnom poslu, jer postoji realna opasnost da im se imovina oduzme nakon što istragom bude utvrđeno da je ugovor o kreditu zaključen na nezakonit način.
Beograd, 18.11.2010. - Protest ''Priznajte poraz! - protiv medijske blokade'' okončan je nakon pregovora sa direktorom RTS-a i načelnim dogovorom koji je postignut. Pregovori su počeli u trenutku kada je počeo i protest. Direktor RTS-a se, nakon pregovora, obratio okupljenim radnicima i izjavio da prihvata zahteve koji se odnose na bolje i detaljnije informisanje o razlozima koji su doveli do upropašćenja njihovih radnih mesta. Tehnički detalji o načinu izveštavanja će se dogovarati u naredne 2 nedelje. Više informacija o ishodu protesta i našim daljim aktivnostima uskoro ćemo objaviti na sajtu pokret.net.
Na sastanku u policijskoj upravi Palilule postignut je sporazum da se radnički protest ''Priznajte poraz! - protiv medijske blokade'' ipak održi sutra, 18.11, sa početkom u 11h, ispred RTS. Očekujemo da će direktor RTS-a primiti predstavnike radnika na razgovor o našim zahtevima.
Policijska uprava Palilule je juče prihvatila prijavu protesta Radničkog pokreta Srbije u četvrtak ispred zgrade RTS u Takovskoj ulici. Međutim, danas su iz policije predložili da radnici umesto protesta održe sastanak sa gospodinom Aleksandrom Tijanićem. U protivnom, policija je zapretila predstavnicima radnika da će izdati rešenje za zabranu protesta. Predstavnici radnika su trenutno na sastanku u policijskoj upravi Palilule.
U četvrtak 18. novembra 2010. godine, sa početkom u 11 časova, radnici i mali akcionari okupljeni oko Radničkog pokreta Srbije održaće jednodnevni protest ispred zgrade Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici. Radnici "Trudbenika", "Srboleka", "Industrije precizne mehanike", "Lole-Montevar", IKL-a, IP "Prosvete", "Vršačkih vinograda", IPOK-a, "Šinvoza" i drugih preduzeća, okupiće se ispred RTS-a kako bi izrazili protest zbog načina na koji javni servis izveštava o radničkim protestima i štrajkovima u Srbiji, odnosno zbog načina na koji RTS zataškava poražavajuće posledice privatizacije i neuspeh tranzicije u Srbiji.
PREDSEDNIKU REPUBLIKE SRBIJE
Odluka Vlade Srbije da se pristupi prodaji “Telekoma Srbija”, koju ste javno podržali, je strateška odluka od interesa za sve gradjane Srbije. Smatramo da bi ova odluka trebalo da bude plod sistematskog promišljanja timova stručnjaka i kao takva optimalna za sadašnje i buduće generacije gradjana Srbije. Medjutim, istupi Vladinih i partijskih zvaničnika u javnosti ne izazivaju očekivanu pozitivnu reakciju. Stoga predlažemo da Vlada, u cilju poboljšanja javne prezentacije argumenata za donetu odluku objavi odgovore na sledeća pitanja:PETICIJU POTPIŠITE NA INTERNET STRANICI BALKAN MAGAZINA: http://www.balkanmagazin.net/otvoreno_pismo.aspx
U intervju za list ''Akter'' Verica Barać, predsednica Saveta za borbu protiv korupcije, na pitanje ''hoće li se Srbija iščupati iz kandži korupcije?'', odgovara:Hoće. Nas u Savetu drži iskustvo iz kontakata sa građanima, malim akcionarima. To su tako fini i pristojni ljudi. Kada oni dođu i ispričaju nam i za “Prosvetu” i za “Raču kragujevačku”, za “Trudbenik”, za “Jugoremediju”, vi vidite da ovde živi i često se jako muči jedan prilično pristojan svet koji želi da živi od svog rada. Kada vidimo da “Politika” na naslovnoj strani napiše za radnike kragujevačke “Rače” da su neradnici i da su se opredelili ne za rad, nego za otpremnine, onda nas to potpuno obaveže da napišemo tačan izveštaj da su ti ljudi prošli kroz golgotu, da je vlada prodala “Juri” ne preduzeće, već imovinu, a Korejac im postavio takve uslove da niko nije mogao da ih ispuni. A godinama su se borili da rade i protiv onih kojima je vlada omogućavala da izvuku sve što mogu iz te firme, i da na osnovu toga podižu kredite. Prodajom imovine preduzeća radnici su izgubili sva svoja prava, a Korejac je dobio subvencije.
Talas radničkih protesta i štrajkova u Srbiji izazvan korupcijom u privatizaciji i gašenjem proizvodnje i radnih mesta, ne jenjava već drugu godinu. Uprkos manipulacijama i pritiscima vlasti i tajkuna, uprkos povremenim intervencijama u korist kratkoročnih interesa radnika, kojima vlast pokušava da zataška probleme, obustave rada i blokade saobraćajnica sigurno neće prestati sve dok se ne otklone pravi uzroci koji nas teraju da svoja prava tražimo na ulici.
Iz dokumenata koje smo prikupili vidi se da je Mirko Cvetković imao ortačke poslovne veze sa izvesnim Vladislavom Tamburkovskim, licem sa Interpolove poternice, koju je za njim raspisala makedonska policija, nakon što je pravosnažno osuđen na više od 10 godina zatvora zbog privrednog kriminala.
Nedopustivo je da zaštita jedne tako vredne institucije kao što je IP «Prosveta» već mesecima leži isključivo na radnicama i radnicima ovog preduzeća, na podršci sindikata, kulturne i šire javnosti, dok istovremeno državni organi odgovorni za primenu zakona i ugovora u privatizaciji ne samo da ignorišu ovu borbu, već se otvoreno stavljaju na stranu Dejana Pantovića, prete radnicama u štrajku i omogućavaju kupcu da daljim kršenjem zakona i ugovora ugrozi opstanak preduzeća i sudbinu kapitalnih izdanja iz «Prosvetinog» programa.
Udruženje malih akcionara „Srbolek“ AD uputilo je danas Komisiji za hartije od vrednosti zahtev da se Jovici Stefanoviću oduzme pravo glasa nezakonito stečenim akcijama kompanije.
Dejan Pantović, kupac IP ''Prosveta'' za manje od godinu dana doveo je najstarije izdavačko preduzeće u Srbiji u finansijsku blokadu i umanjio poslovanje za 63%. Radnici štrajkuju više od 200 dana. Pogledajte (video snimak).
11. avgust 2009 - 2010. - Na današnji dan, pre godinu dana, Pokret za slobodu je okupio veći broj radničkih grupa na protestu ispred Agencije za privatizaciju u Beogradu. Ubrzo je formiran Koordinacioni odbor radničkih protesta koji je okupio veći broj štrajkačkih odbora iz različitih gradova, sa kojima je Pokret za slobodu godinama blisko sarađivao. Formiranje Koordinacionog odbora je rezultat dugogodišnjeg rada Pokreta za slobodu na okupljanju radničkih grupa na nacionalnom nivou. Osim angažovanih radnika, Pokret za slobodu je jedina organizacija koja je članica Koordinacionog odbora. Većina protesta radničkih grupa koje su učestvovale u Koordinacionom odboru završila se usvajanjem radničkih zahteva i u određenoj meri uspešno, dok su neke borbe još uvek u toku. Koordinacioni odbor je okupio radničke grupe koje su proteklih godina vodile najhrabrije borbe za očuvanje radnih mesta a koje su se 11. avgusta okupile u znak podrške radnicima iz Rače, jednom od gradova u kojem Pokret za slobodu ima najveće uporište. U međuvremenu, Koordinacioni odbor je formirao i udruženje građana ''Radnički pokret Srbije''.
Ispod je snimak sa protesta od 11. avgusta 2009.
Poljoprivreda i druge privredne grane u ovo se doba reformi i restrukturiranja – drugim riječima, u doba prilagođavanja i ujednačavanja uvjeta prema diktatu tzv. slobodnog tržišta – nalaze usred procesa koji uglavnom uništavaju proizvodnju, snižavaju cijene proizvoda i pretvaraju plodna zemljišta u zapuštene površine koje će, sudeći po praksi svih susjednih, tzv. tranzicijskih zemalja, postati jeftina opcija za “okrupnjavanje” poljoprivredne proizvodnje. Pokret za slobodu – angažiran u borbi za radnička prava, protiv privatizacije a za preuzimanje proizvodnje od strane radnika kroz radničko dioničarstvo – odlučio je pokrenuti diskusiju i analizu stanja, u potrazi za uzrocima i konkretnim rješenjima za poljoprivredu. O tome smo razgovarali s Milenkom Srećkovićem, aktivistom Pokreta za slobodu i jednim od organizatora nedavno održane konferencije “Poljoprivredna reforma u Srbiji”.
Čitav intervju na:http://www.novossti.com/2010/07/slobodno-trziste-je-smrt-za-poljoprivredu-a-i-sire/http://www.kontra-punkt.info/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=57206&topic=20&newlang=
POKRET ZA SLOBODU 13. jula 2010. godine u kulturnom centru REX, sa početkom u 11 časova, organizuje celodnevnu konferenciju
BORBA ZA RAD
Na konferenciji će učesnici prošlogodišnjih protesta, predstavnici radničkih grupa iz Beograda, Rače, Zrenjanina, Ćuprije i Vršca, govoriti o svojim iskustvima, o ciljevima radničkih borbi u Srbiji danas i o mogućnostima da se ti ciljevi ispune.
Na početku konferencije, biće emitovan jednočasovni dokumentarni film u produkciji POKRETA ZA SLOBODU o štrajkovima i radničkim protestima u Srbiji 2009. godine, pod nazivom
OD -18 DO +30
U svom dosadašnjem radu, Pokret za slobodu podržao je različite inicijative grupa i pojedinaca koji su se dosledno i uporno borili za prava potčinjenih i ugroženih. Osnivač je Koordinacionog odbora radničkih protesta u Srbiji 2009. godine. Više informacija o pokretu možete pronaći na internet adresi http://www.pokret.net
Snimak sa konferencije ''Poljoprivredna reforma u Srbiji'', održane 26. juna 2010. u Domu Omladine Beograda,
možete pogledati ovde:
http://www.youtube.com/profile?user=zmagazin#p/u/0/t3rshRefQ2w
Pokret za slobodu je 26. juna 2010. u Beogradu organizovao konferenciju ''Poljoprivredna reforma u Srbiji''. Detaljniji izveštaj sa konferencije možete pročitati (ovde). Zajedno sa ostalim učesnicima govorio je i Miroslav Grubanov, predsednik udruženja poljoprivrednika ''Paori'' iz Crepaje. Ovo je njegovo izlaganje:
OPSTATI ILI PROPASTI?!
Dame i gospodo!
Na početku svog izlaganja, pročitao bih vam inicijativu koju su udruženja poljoprivrednika iz Crepaje i Pančeva poslali nadležnima, 1 marta ove godine:
Intervju sa Prof. dr Miladinom Ševarlićem
U sklopu priprema za konferenciju ’’Poljoprivredna reforma u Srbiji’’ koju Pokret za slobodu organizuje 26. juna u Domu Omladine Beograda, sa početkom u 11 časova, razgovaramo sa profesorom doktorom Miladinom Ševarlićem, jednim od učesnika i predavača. Cilj konferencije je analiza trenutnog stanja srpske poljoprivrede i mera koje bi dovele do njenog oporavka, unapredile poljoprivrednu proizvodnju i preradu, ukinule monopol u trgovini poljoprivrednim proizvodima, i poboljšale udruživanje, organizovanje i socijalni položaj ljudi koji žive od poljoprivrede.
Покрет за слободу вас најсрдачније позива на конференцију "Пољопривредна реформа у Србији" која ће се одржати у суботу 26. јуна 2010. године у Дому Омладине Београда, са почетком у 11 часова.Основни циљ конференције ’’Пољопривредна реформа у Србији‘‘ јесте анализа тренутног стања српске пољопривреде и мера које би довеле до њеног опоравка, унапредиле пољопривредну производњу и прераду, укинуле монопол у трговини пољопривредним производима, и побољшале удруживање, организовање и социјални положај људи који живе од пољопривреде.
Генетски модификована храна је велика опасност по здравље људи и целог еколошког система.
Генетски модификовано семе је непроцењиво озбиљна опасност биодиверзитету, као и здрављу земљишта и нашим аутохтоним сортама.
Генетски модификовано семе је патент, приватно власништво, тако да корпорација која има право на овај патент не дозвољава произвођачима да сачувају семе за наредну сетву, већ семе мора наново да се купује за сваку сетву. Ко контролише храну, контролисаће и свет!
Србија има потенцијал да произведе, без примене ГМО, два пута више хране него што је потребно да би прехранила своје становништво!
Proteste ispred Ministarstva ekonomije ćemo nastaviti do ispunjenja naših zahteva. Današnji protest počinje u 11 časova. Nikakva obećanja više nas neće skloniti sa ulice, a Ministarstvo daljim ignorisanjem samo rizikuje radikalizaciju protesta.
NASTAVAK PROTESTA DO ISPUNJENJA ZAHTEVANakon dva meseca pregovora i lažnih obećanja, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja odbilo je da da saglasnost na isplatu socijalnog programa radnicima “Trudbenik gradnje” koje je Dragan Kopčalić izbacio s posla iz osvete zato što su od Agencije za privatizaciju tražili da zaštiti zakon i ugovor u privatizaciji ovog preduzeća. Shvativši da je obećanje socijalnog programa bilo samo trik vlasti, radnici su u utorak 8. juna ponovo počeli sa protestima ispred Ministarstva ekonomije. Sledećeg dana, u sredu 9. juna, policija je zapretila članovima štrajkačkog odbora hapšenjem i kaznom od 100.000 dinara ukoliko radnici budu blokirali Bulevar kralja Aleksandra, kao i da će zabraniti dalja okupljanja radnika “Trudbenik gradnje”.
"Pokret za slobodu" je pozvao građane da Dinkiću ne daju glas na idućim izborima i izbrišu ga iz parlamentarnog života "jer onog koji preko koalicija ulazi u vlast, samo narod može da pobedi".
Ova organizacija napominje da ne poziva na izbore, niti savetuje građanima za koga da glasaju, već je njena akcija usmerena na "Dinkića u cilju spasavanja srpske ekonomije" i apeluju na birače da mu ne dozvole da pređe cenzus.
Istraživanje o Korejcima kao poslodavcima obavili su članovi „Pokreta za slobodu“ i „Narodnog fronta“. Oni upozoravaju da je „Jura“ i u Slovačkoj poznata „po kršenju radnih prava, predugom radnom vremenu i maltretiranju radnika“.
- Radnici su prisiljavani da rade u smenama od po 12 sati, bez pauze, a zabranjen im je međusobni razgovor, kao i upotreba mobilnih telefona. U nekim izveštajima govori se i o fizičkom maltretiranju i ponižavanju radnika - navedeno je u saopštenju ovih organizacija.
Mlađan Dinkić dolazak kompanije ’’Jura’’ u Raču kragujevačku koristi za ličnu promociju, iako je on sam najodgovorniji što su državne agencije, tolerisanjem nesavesnog ponašanja bivših vlasnika, omogućile da se ’’Zastava elektro’’ dovede na ivicu stečaja, a radnike primorale da spas potraže na ulici u višemesečnim protestima. Nakon što su raskidom privatizacije omogućili oporavak svoje fabrike koja je poznata po kvalifikovanoj radnoj snazi i očuvanim fabričkim pogonima, radnike je dočekalo po njih najnepovoljnije moguće sklapanje ugovora sa stranom korporacijom.
Intervju o Pokretu za slobodu i Koordinacionom odboru radničkih protesta:
http://freedomfight.net/odjek.pdf
Pokret za slobodu
23. februar 2010.
Beograd
Obaveštavamo vas da će se u organizaciji nedavno formirane ’’Grupe za solidarnost sa radnicima bivše Jugoslavije’’ u inostranstvu održati veći broj tribina na kojem će se predstaviti aktivnosti Koordinacionog odbora radničkih protesta.
ZRENjANIN - Neisplaćene zarade i otpremnine, neuplaćeni doprinosi, loši ugovori o privatizaciji, ali i nezadovoljstvo zbog načina na koji se vlast odnosi prema problemima koji bukvalno dovode u pitanje egzistenciju na hiljade radničkih porodica, razlozi su zbog kojih su štrajkački odbori iz nekoliko fabrika širom Srbije, a predvođeni bivšim radnicima zrenjaninskog “Šinvoza” i BEK, osnovali Koordinacioni odbor radničkih protesta (KORP).
Saopštenje, 14. januar 2010. godine
R a č a k r a g u j e v a č k aZahvaljujući zalaganju radnika da se poštuju zakon i ugovor o privatizaciji, pred «Zastavom elektro» se danas otvaraju mogućnosti poslovno-tehničke saradnje sa takvim gigantima automobilske industrije kao što su «Delfi» i «Fiat automobili Srbija».
Radislav Stojanov (1968 - 2008)
Preminuo je 16.januara 2008, tokom protesta radnika ''Šinvoza'' iz Zrenjanina, u noći provedenoj u zgradi Doma Sindikata u Beogradu.
Iskustvo ’’Zastave elektro’’ iz Rače
Rača kragujevačka je do pre samo godinu dana veće interesovanje privlačila isključivo kao mesto rođenja vođe Prvog srpskog ustanka.Malena varoš na pola puta između Kragujevca i Topole, međutim, tokom 2009. godine privukla je pažnju događajima koji su predstavljali vrhunac dvodecenijskog upropašćavanja industrije i privrede, ne samo u Rači, već u čitavoj Srbiji.
Jamal Juma’ je uhapšen od strane izraelskih vlasti 16. decembra. Ovo hapšenje sledi nakon zatvaranja Mohammada Othmana, još jednog aktiviste pokreta Stop the Wall, kao i Abdallaha Abu Rahmeha, vodeće figure u Bil’in narodnom komitetu protiv zida, kao i desetina drugih koji su trenutno u zatvoru zbog svojih akcija i izjava protiv zida. Ovo poslednje hapšenje je još jedna eskalacija izraelskih napada na branioce palestinskih ljudskih prava i nastavak suzbijajanja prava na slobodu izražavanja i slobodu udruživanja.
Haotična reforma visokog obrazovanjaU poslednja tri meseca 2009. godine održani su masovniji studentski protesti koji su se sastojali od zajedničke šetnje studenata više fakulteta Beogradskog i Umetničkog univerziteta, blokade ulica i Brankovog mosta, velike medijske pažnje, i šire podrške one javnosti koja brine o socijalnim problemima. Potpisivanjem Bolonjske deklaracije 2003. godine od strane Srbije i njenim implementiranjem 2005. godine, uz uvođenje školarina koje svake godine postaju sve veće, započeta je reforma visokog školstva koja je haotična i neizvesna i koja je od 2005. svake godine prouzrokovala različite oblike studentskog protesta (od štrajka glađu, preko blokade fakulteta i rektorata, pa do protestnih šetnji). Neki zahtevi su u decembru, nakon poslednjeg protesta, usvojeni, ali je stvarno rešavanje problema koji dovode do protesta opet odloženo na neodređeni period.
Suočeni sa neodgovornim ponašanjem državnih organa, radnici “Trudbenik gradnje” bili su primorani da započnu sa blokadom ulice ispred prostorija Agencije za privatizaciju na Terazijama, kako bi skrenuli pažnju javnosti na propadanje svog preduzeća i gašenje radnih mesta.
Molimo građane Beograda da imaju razumevanja, jer je u pitanju iznuđen potez koji ima za cilj da se primeni Zakon o privatizaciji i sačuva proizvodnja u preduzeću od kog živi više od dve stotine radničkih porodica.
Координациони одбор радничких протеста у Србији основали су радници и мали акционари седам предузећа: „Југоремедија“, „Шинвоз“ и БЕК из Зрењанина, „Застава електро“ из Раче, „Раваница“ из Ћуприје, „Срболек“ и „Трудбеник“ из Београда. Проблеми су нам различити, али циљ је исти – трагамо за начином да сачувамо и развијамо производњу, чувајући тако и своја радна места. Радници „Југоремедије“, „Заставе електро“ и „Раванице“ захваљујући солидарној и упорној борби успели су да сачувају своје фабрике, међутим ти резултати нису трајни, и морају се заштитити и учврстити. Радници и мали акционари „Трудбеника“, „Срболека“, „Шинвоза“ и БЕК-а још увек су у протесту. За њих позитивна искуства „Југоремедије“, „Заставе електро“ и „Раванице“ значе да борба има шансе за успех. За оне који су постигли успех, борба радника „Шинвоза“, „Трудбеника“, БЕК-а и „Срболека“ значи шансу да у даљој борби не остану сами.
Iskustvo »Ravanice« iz Ćuprije
Radnice i radnici »Ravanice« iz Ćuprije na vreme su pokrenuli proteste kako bi predupredili privatizaciju koja bi ih ostavila bez radnih mesta i upropastila fabriku. U razgovoru sa Draganom Mitrović, predsednicom Štrajkačkog odbora DP »Ravanice« i predstavnicom ovog radničkog kolektiva u Koordinacionom odboru radničkih protesta, pokušaćemo da prenesemo iskustvo uspešnog radničkog organizovanja u odbrani njihovih prava.
Saopštenje za javnost Pokreta za slobodu i Koordinacionog odbora radničkih protestaPismo podrške protestu studenata Beogradskog UniverzitetaDragi studenti i buduće kolege,Već decenijama suočeni smo sa neodgovornim odnosom vlasti prema privredi naše zemlje, što za posledicu ima sve veću ekonomsku neravnopravnost i opadanje životnog standarda velikog broja stanovnika. Ekonomska degradacija, deindustrijalizacija i politička korupcija uslovljeni su pretežno okolnostima specifičnim za našu istoriju i politički život, ali odražavaju i globalne tokove izražene u sve većem prilagođavanju svih aspekata društva isključivo potrebama onih pojedinaca i korporacija koji imaju monopol kako nad tržištem tako i nad političkim odlučivanjem. Obrazovni sistem takođe doživljava svoju komercijalizaciju i opadanje kvaliteta nastave pre svega usled procesa njegove reforme, poznate pod imenom Bolonjski proces, kao i uvođenja sve većih studijskih školarina.
Koordinacioni odbor radničkih protesta u Srbiji
Beograd, 26. oktobar 2009. godineZAHTEVAMO DA AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU
HITNO SPREČI PROPADANJE ”TRUDBENIK GRADNJE”Ukoliko Agencija za privatizaciju hitno ne preduzme mere kako bi se sprečilo kršenje zakona i ugovora u privatizaciji „Trudbenik gradnje“, posledice po preduzeće i njegove radnike mogu biti katastrofalne.
Na zahtev malih akcionara “Srboleka” Trgovinski sud u Beogradu doneo je 14. septembra rešenje kojim se ovom preduzeću nalaže da održi redovnu godišnju skupštinu.
KOORDINACIONI ODBOR RADNIČKIH PROTESTA USVOJIO PLATFORMU
Stati na put bezakonju
Štrajkači sedam preduzeća zahtevaju da vlada hitno preduzme neophodne mere i uvede red u privatizaciju
[Glas javnosti; 28. septembar 2009]
Александар Тодоровић, борац за признавање права људи које је Словенија избрисала из списка држављана, покушао самоубиство.
Koordinacioni odbor radničkih protesta usvojio je platformu o ciljevima svog delovanja. Možete je pročitati u [nastavku...]
Beogradska građevinska kompanija Montera (Monterra) juče je u medijima objavila saopštenje u kojem optužuje za ’’terorizam’’ Štrajkački odbor Trudbenik gradnje zato što vodi štrajk sa zahtevom da se poništi kupoprodajni ugovor.
Koordinacionom odboru radničkih protesta pridružio se i Štrajkački odbor ’’Trudbenik gradnje’’ iz Beograda, koji je u protestu od 24. avgusta 2009. godine. Koordinacioni odbor radničkih protesta se sada sastoji od predstavnika sedam Štrajkačkih odbora, među kojima su još i radnici ’’Zastave elektro’’ iz Rače, ’’Srboleka’’ iz Beograda, ’’Ravanice’’ iz Ćuprije, TK ’’Raška’’ iz Novog Pazara, ’’Šinvoza’’ i BEK-a iz Zrenjanina.
U razgovoru za ZNET, Milenko Srećković govori o poslednjem talasu radničkih protesta u Srbiji, Agenciji za privatizaciju, radničkom pokretu, i Koordinacionom odboru radničkih protesta. [Izvor: ZNet, 7. septembar 2009]
autor: Global Balkans
Radnici širom Srbije počeli sve masovnije da se samoorganizuju
Gnev gladnih radnika širi se zemljom, a posle formiranja Koordinacionog odbora radničkih protesta, sve izvesnija je vrela jesen na ulicama srpskih gradova. [Izvor: Alo, 10. septembar 2009]
Članovima Koordinacionog odbora radničkih protesta u Srbiji i ostalim Štrajkačkim odborima,
Svesni problema sa kojim se Štrajkački odbori sreću tokom prijavljivanja protesta u Beogradu, na ovoj stranici Vam dostavljamo obrazac prijave kojim je Koordinacioni odbor do sada prijavljivao svoje proteste ispred Agencije za privatizaciju.
Zaposleni u račanskoj fabrici su zajedno sa još četiri privatizovane firme u protestu nedavno formirali Koordinacioni odbor za koji veruju da će im brže pomoći da realizuju svoje zahteve.
Tom odboru će se, kako je najavljeno, pridružiti i TK "Raška", a čine ga još "Ravanica" iz Ćuprije, "Srbolek" iz Beograda, "Šinvoz" iz Zrenjanina i vojvođanski "Bek". [Izvor: Večernje novosti; 9. septembar 2009]
Beograd -- Štrajkači Zastave elektro, Srboleka, Šinvoza, Beka i Ravanice udružili se u Koordinacioni odbor radničkih protesta, jer su izgubili poverenje u velike sindikate [8. septembar 2009. | 01:17 | Izvor: B92]
Koordinacionom odboru radničkih protesta u Srbiji danas se pridružio Štrajkački odbor ’’Ravanice’’ iz Ćuprije. ’’Ravanica’’ je, uz ’’Zastavu elektro’’, ’’Srbolek’’, ’’Šinvoz’’ i ’’Bek’’, peti član Koordinacionog odbora, a tokom sledeće nedelje očekujemo da nam se pridruži još štrajkačkih odbora.
Brojni štrajkovi najavljivani za ovu jesen postali su izvesniji nakon prošlonedeljnog osnivanja Koordinacionog odbora radničkih protesta. Ukoliko ne uspeju da se kroz pregovore izbore za svoje zahteve, u ovom odboru kažu da im ništa radikalno neće biti strano. [Izvor: Blic]
Preuzmi audio snimak:
Radio NS - Koordinacioni Odbor.wav
priredila Eva Tomović, RTV Novi Sad
Štrajkački odbori Zastave elektro, Srboleka, Šinvoza i BEK-a
31. avgusta 2009. godineOsnovan Koordinacioni odbor radničkih protesta u Srbiji
Štrajkački odbori Zastave elektro, Srboleka, Šinvoza i BEK-a osnovali su Koordinacioni odbor radničkih protesta u Srbiji, sa ciljem da se solidarno borimo protiv propadanja naših fabrika i za očuvanje radnih mesta.
Pozivamo sve Štrajkačke odbore u Srbiji da zajednički tragamo za načinom kako da sačuvamo svoja radna mesta, kako da opstanemo. Posle dvadeset godina propadanja, rešenja sigurno neće biti jednostavna. Upravo zbog toga moramo što hitnije početi da ih tražimo.
Štrajkački odbor Zastave elektro, Rača
Savetnik Ministra unutrašnjih poslova Ivica Tončev danas se nije pojavio na sastanku u Zastavi elektro, na kom je trebalo da nas izvesti o realizaciji dogovora od 12. avgusta. Umesto da ispune obećanja, policija preti predsedniku Štrajkačkog odbora Slobodanu Gajiću i privatnim prevoznicima u Rači.
Svi korektni izveštaji očevidaca[1] slažu se oko značaja koji za širenje udružene radničke borbe ima protest radnika ''Zastave elektro'' održan 11. i 12. avgusta ispred Agencije za privatizaciju, a kojem su se solidarno pridružili zrenjaninski radnici okupljeni oko pokreta ''Ravnopravnost'' i radnici beogradskog ''Ikarbusa''.Piše: Milenko Srećković
Tokom protesta radnika ''Zastave elektro'' 11. avgusta 2009. ispred Agencije za privatizaciju, koji je organizaciono podržao Pokret za slobodu, policajci su legitimisali veći broj mladih ljudi koji su došli da podrže radnički protest, pritom ih ispitujući da li su članovi Pokreta za slobodu.
’’Zastava elektro’’, Rača
Štrajkački odbor
PROTEST ISPRED AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU DO ISPUNJENJA ZAHTEVAU utorak 11. avgusta 2009. godine u 11 časova, radnici ''Zastave elektro'' započeće protest ispred Agencije za privatizaciju u Beogradu, sa zahtevom da se raskine ugovor o prodaji fabrike konzorcijumu na čijem čelu je Ranko Dejanović. Naš protest će svojim prisustvom solidarno podržati radnički pokret ''Ravnopravnost'' iz Zrenjanina, Pokret za slobodu, radnici ''Ikarbusa'' iz Beograda i ''Niteksa'' iz Niša. Protest će trajati do ispunjenja zahteva.
POKRET je glasilo POKRETA ZA SLOBODU, osnovano sa ciljem da podrži različite inicijative grupa i pojedinaca koji se dosledno i uporno bore za prava potčinjenih i ugroženih društvenih slojeva – radnika, seljaka, izbeglica, itd.POKRET ZA SLOBODU se zalaže za ravnopravnost i socijalnu pravdu, za društvo bez ugnjetavanja i nemaštine. Život u takvom društvu je osnovni preduslov za ostvarenje lične slobode.
Součeni sa stvarnošću u kojoj se drastično povećava jaz između bogatih i siromašnih, posvetili smo se podsticanju razvoja drugačije zajednice, koja će voditi brigu o svakom svom članu, u kojoj niko neće biti suvišan i umirati u bedi.
POKRET ZA SLOBODU se zalaže za ravnopravnost i socijalnu pravdu, za društvo bez ugnjetavanja i nemaštine. Život u takvom društvu je osnovni preduslov za ostvarenje lične slobode.
POKRET ZA SLOBODU podržava različite inicijative grupa i pojedinaca koji se dosledno i uporno bore za prava potčinjenih i ugroženih društvenih slojeva – radnika, seljaka, izbeglica, itd.
Suočeni sa stvarnošću u kojoj se drastično povećava jaz između bogatih i siromašnih, posvetili smo se podsticanju razvoja drugačije zajednice, koja će voditi brigu o svakom svom članu, u kojoj niko neće biti suvišan i umirati u bedi.
Zalažemo se za humano društvo, koje vodi računa o ravnopravnosti svih pojedinaca, i omogućava im da razvijaju svoje ljudske potencijale na putu ka samooslobođenju – dakle, za istinski demokratsko društvo u kome pojedinac ima priliku da utiče na svoju sudbinu i donosi odluke koje neposredno utiču na njegov život i život zajednice čiji je deo.
Da bi se ovaj cilj ostvario, neophodno je da postojeće inicijative pojedinih grupa prerastu u angažman najširih slojeva društva, istrajnih u narodnoj borbi da se vlast uzme iz ruku moćnika, i da se zajednica redefiniše po volji naroda.
Zbog toga POKRET danas i ovde.u nastavku:- Socijalna pravda- Otpor deindustrijalizaciji- Decentralizacija
25. маја 2009. у Рачи крагујевачкој започео је нови талас протеста у ’’Застави Електро’’, некадашњем ’’25.мају’’, фабрици за производњу и промет електро опреме, јединој фабрици у граду која је до недавно функционисала. Радници су протест најпре започели протестним шетњама, а затим заузели зграду општине, и већ више од месец дана у њој дежурају у сменама. Удружени са радницима ''1. маја'' из Лапова, радници су у пар наврата блокирали пругу код Лапова, упркос присуству бројних репресивних снага. Својом борбом и захтевима, радници ''Заставе Електро'', налик радницима ''Југоремедије'' и ''Шинвоза'' из Зрењанина, постају део радничког покрета који у средиште своје борбе ставља захтев за очување фабрике и покретање производње.Ширење радничког покрета
Ажуриран интервју са радником ’’Заставе Електро’’ и активистом Покрета за слободу
Ukoliko državni zvaničnici žele da doprinesu rešenju problema u ’’Zastavi elektro’’, zahtevamo da primoraju Agenciju za privatizaciju da poštuje Zakon o privatizaciji i raskine kupoprodajni ugovor sa Rankom Dejanovićem, koji je upropastio fabriku pred očima neodgovornih i verovatno korumpiranih službenika Agencije. Već nakon 7. jula mogu se očekivati radnički protesti ispred Agencije za privatizaciju, kada ćemo doći da se borimo za pravdu zajedno sa svojim kolegama iz Lapova, Zrenjanina, Niša, itd.
Umesto da hitno preduzme aktivnosti na saniranju posledica svog nesavesnog i nezakonitog rada, Agencija za privatizaciju govori o svojoj navodnoj nenadležnosti, kršeći sam Zakon o privatizaciji čije je sprovođenje nadležna da kontroliše, čime samo provocira nove radničke proteste.
Pred Opštinskim sudom u Rači kragujevačkoj pokrenut je prekršajni postupak protiv Milenka Srećkovića, aktiviste Pokreta za slobodu, zbog navodno nedozvoljenog organizovanja protestnog okupljanja. Okrivljenom je zaprećeno prinudnim privođenjem ili donošenjem presude u njegovom odsustvu, a prvo ročište će se održati u petak 26. juna.
Saopštenje štrajkačkog odbora ''Zastave elektro''
Agencija za privatizaciju odbija da postupi po zakonu
Na sastanku sa Štrajkačkim odborom Zastave elektro održanim 15. juna, predstavnici Agencije za privatizaciju su odbili da postupe po zakonu, odnosno da pokrenu postupak za raskid ugovora o prodaji preduzeća.
Širenje radničkog pokreta
Intervju sa radnikom Zastave Elektro i aktivistom Pokreta za slobodu
25. maja 2009. u Rači kragujevačkoj započeo je novi talas protesta u ’’Zastavi Elektro’’, nekadašnjem ’’25.maju’’, fabrici za proizvodnju i promet elektro opreme, jedinoj fabrici u gradu koja je do nedavno funkcionisala. Radnici su najpre počeli sa protestnim šetnjama, a zatim zauzeli zgradu opštine, i sada već nekoliko dana u njoj dežuraju u smenama. Razgovaramo sa Milanom Srećkovićem, radnikom ’’Zastave Elektro’’ i aktivistom Pokreta za slobodu, koji kaže:- Zastava Elektro je privatizovana 2006. godine od strane konzorcijuma privatnih lica na čelu sa Rankom Dejanovićem, koji je suprug sadašnje predsednice parlamenta Slavice Đukić Dejanović i svojevremeni osnivač JUL-a u Rači.
Rača kragujevačka (25.05.2009) - Tokom današnjeg protesta predstavnici štrajkačkog odbora ’’Zastave Elektro’’ iz Rače kragujevačke doneli su odluku da od Agencije za privatizaciju zatraže (vidi ovde) da u što kraćem roku izvrši kontrolu izvršenja ugovorne obaveze investiranja i pokrene raskid kupoprodajnog ugovora sa većinskim vlasnicima „Zastave elektro“, čime bi se stvorili uslovi za oporavak fabrike i ponovno uspostavljanje poslovne saradnje sa strateškim partnerom.Istovremeno, radnici ''Zastave Elektro'' pozvali su predsednicu opštine i odbornike lokalne skupštine da se aktivnije angažuju u rešavanju problema ove fabrike i da podrže zahtev za raskid privatizacije kako bi se sačuvala jedina fabrika u Rači koja još uvek nije upropašćena bezakonjem u privatizaciji.POKRET za SLOBODU
Tribina o Šinvozu je održana 10. marta 2009 u Domu Omladine Beograd. Govorili su: Nebojša Popov, Mita Lisica, Bane Markuš, Ivan Zlatić i Milenko Srećković.
Ukoliko autistični vladari Srbije i njihovi lakeji nastave da se ponašaju na ovakav način, uklanjajući nasilno svaku pojavu koja razotkriva bedu narodnog života, snosiće punu odgovornost za eskalaciju narodnog besa i nasilja koje će biti upereno prema njima.
Hanes Hofbauer: DISCIPLINOVANJE SRBIJE
objavljeno u Neues Deutschland, 24. mart 2009
Radnici ’’Jugoremedije’’ uspeli su da stvore, uz ne malu pomoć levičarskih intelektualaca i grupe ’’Pokret za slobodu’’, savez između malih akcionara i radnika firme koji od tada samoupravno rukovodi firmom. Petočlani komitet rukovodi proizvodnjom i plasmanom lekova koji se proizvode po licenci farmaceutskog giganta Aventisa ili se razvijaju u vlastitom odeljenju za istraživanje.
Mladi aktivisti grupe ’’Pokret za slobodu’’ pripadaju novoj generaciji srpskih levičara koji ponovo stavljaju socijalno pitanje u središte svoje politike i hrabro, bez kompleksa, nose se sa ostacima titoističkih struktura. Na svoj način bore se, sasvim svesno, protiv disciplinovanja Srbije.
Proglas
Granskog sindikata Prehrane, poljoprivrede, ugostiteljstva, turizma, duvanske industrije i vodoprivrede ”Nezavisnost”
Svim radnicima, svim nezaposlenima, svim mladima, svim penzionerima, svim obespravljenim građanima!
Pozivamo sve radnike, sve sindikate, sve ljude koji vole svoj narod i žele da ga spasu bede i propasti, da nam se pridruže u obnovi autentične borbe za hleb, rad i slobodu. Za pravo na život za sve!Vreme je da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke.
Na Z magazin se možete pretplatiti prateći informacije na sledećem linku:
http://freedomfight.net/cms/index.php?page=pretplata-na-z-magazinZ magazin je besplatno dostupan na internet stranici:
Čomski u zemlji robova
Kada su radnici i njihovi sindikati nemoćni pred novim vlasnicima, a vlasti nezainteresovane da ugroze neoliberalni kult slobodnog tržišta, u pomoć srpskim radnicima priskaču vodeći svetski intelektualci - na inicijativu nekih novih boraca za sloboduautor: Nikola Vrzić, NIN (19. mart 2009)
Saopštenje
Amnesty International je nedavno objavio da je Srbija u periodu od 2004. do 2007. godine bila među najvećim izvoznicima municije i komponenti za lako naoružnje u Izrael, državu čija je vojska u tronedeljnoj ofanzivi na pojas Gaze, krajem prošle i početkom ove godine, ubila preko 1.300 ljudi, među kojima i veliki broj civila.
ZRENJANIN, 11. mart 2009. (Beta) - Američki politički analitičar Noam Čomski podržao je apel Pokreta za slobodu i Odbora građana za podršku radnicima-akcionarima "Šinvoza" i potpisao pismo koje je danas upućeno predsedniku Srbije, premijeru i ministru unutrašnjih poslova kako bi se zaštitila prava radnika-akcionara zrenjaninske fabrike za remont šinskih vozila "Šinvoz".
Zrenjaninski građanski odbor za podršku radnicima Šinvoza posetiocima tribine ``Borba radnika Šinvoza`` poklanja novi, osmi broj Z magazina. Tribina će se održati u utorak, 10. marta, u Sali na I spratu Doma Omladine Beograda, sa početkom u 19.00.
Na Z magazin se možete pretplatiti prateći informacije na sledećem linku:
https://freedomfight.net/cms/index.php?page=pretplata-na-z-magazin
Z magazin je besplatno dostupan na internet stranici:
https://www.zmagazin.net
Podsećamo javnost i Trgovinski sud u Zrenjaninu da je na današnji dan, 5. marta prošle godine, uprava BEK-a preuzela obavezu da u roku od godinu dana pokrene proizvodnju, zaposli 170 radnika i investira 3 miliona EUR. Danas, međutim, u BEK-u radi svega 16 radnika, proizvodnja nije pokrenuta, a najveći deo opreme je prošle godine isečen i prodat u staro gvožđe, pod izgovorom da se tako pravi prostor za nove mašine.
ZRENJANIN - Agencija za privatizaciju je najodgovornija za poslovnu propast AD „Šinvoz” u Zrenjaninu jer je više godina branila stav da je vlasnik te firme Nebojša Ivković iz Beograda obavio investiciona ulaganja u skladu sa ugovorom da bi posle šeste kontrole bila utvrđena nezakonitost i to u vreme kada je fabrika oterana u stečaj.
Anti-NATO POKRET za SLOBODU!
Na (ovoj) stranici možete čitati anti-NATO tekstove koje distribuira POKRET za SLOBODU!
Intervencija NATO protiv bivše SR Jugoslavije, u kojoj je poginulo oko 3.500 ljudi i posle koje je uveden međunarodni protektorat nad Kosovom i Metohijom, a pokrajina pre nešto više od godinu i mesec dana samoproglašena kao nezavisna država, počela je pre tačno deset godina (24. marta 1999. u 20 časova).
Tog 24. marta 1999. godine, bez odluke Saveta bezbednosti UN, počeli su vazdušni napadi NATO snaga koji su trajali skoro tri meseca i u kojima su uništavani ne samo vojni ciljevi, već i energetska postrojenja, mostovi, gusto naseljene četvrti gradova, vozovi, civilni konvoji...
Informator o izraelskom aparthejdu (za čitanje), (za štampanje)
Sreda, 28. januar – Dom Omladine Beograda u 19:00, Tribinska sala na I spratu
Organizator: POKRET za SLOBODUPoslednji stravični događaji u pojasu Gaze i beskrupulozno ubijanje palestinskih civila nameću potrebu da se izraelsko-palestinski konflikt sagleda iz perspektive žrtvi cionističkih strateških planova. U većem broju gradova Srbije, POKRET za SLOBODU organizuje projekcije dokumentarnih filmova u kojima vodeći svetski intelektualci – Noam Čomski, Ričard Falk, Robert Fisk, Alisa Solomon, Robert Džensen, itd - razjašnjavaju strategiju izraelskog ekspanzionizma i aparthejda, i načine na koje je problematizovanje izraelske okupacije prognano iz medija ’’demokratskih’’ zemalja.
Nakon Doma Omladine, projekcije će se održati i u Novom Pazaru, Zrenjaninu, Novom Sadu, Nišu, Čačku, itd.POKRET za SLOBODU (www.pokret.net)
Z magazin je od sada u potpunosti dostupan i na internetu, tako da cele brojeve možete skinuti kao pdf na svoj računar, čitati online ili štampati. Svi brojevi su dostupni na www.zmagazin.net.
Kupovinom knjige Ya Basta! - Ten Years of the Zapatista Uprising (634 stranica, engleski jezik) donirate novac za štampanje lista Glas Izbeglica.
Cena jednog primerka knjige je 1.000 din. 5 primeraka knjige mogu se naručiti po ceni od 4.000 dinara. 10 primeraka po ceni od 7.000 dinara. (Poštarina uračunata).Predgovor: Noam Čomski i Naomi Klajn. Priredio: Ziga Vodovnik
Uplata na žiro račun: 205-121816-39. Kontakt telefon: 063/83.83.882. I-mejl: info@pokret.net
Knjiga se može naći u knjižari Beopolis, u Domu Omladine Beograd (ulaz u knjižaru iz Makedonske ulice)
Reportaža o gostovanju Izbrisanih u Beogradu je emitovana na RTS-u 23. oktobra. Možete je pogledati ovde:
Z magazin i dalje u ilegali; Tamara Opačić (izvor: H-alter)
http://www.h-alter.org/tekst/z-magazin-i-dalje-%27u-ilegali%27/10183#hot
U ovom izdanju Glasa Izbeglica predstavljamo sudbinu stanovnika Slovenije čije je postojanje država ukinula jednim potezom, oduzevši im lična identifikaciona dokumenta usled čega su izgubili sva prava koja su im pripadala, a zatim ih prepustila bezizlaznom birokratskom lavirintu. Oni su širom sveta postali poznati pod imenom ’’Izbrisani’’. Pokret za slobodu ovim izdanjem Glasa izbeglica želi da skrene pažnju i na mnoge "izbrisane" građane u Srbiji, odnosno na one koji su ’’pravno nevidljivi’’ čime su im uskraćena osnovna egzistencijalna prava. Nažalost, u Srbiji procesi brisanja, odricanja ljudskih prava pojedinim zajednicama, uglavnom su nevidljivi a broj "izbrisanih" građana, koji nikad neće postati ravnopravni, neprestano se umnožava. Za Srbiju njihova sudbina kao da je još uvek ispod praga osetljivosti.
Ovo izdanje Glasa Izbeglica objavljujemo povodom dolaska u Beograd naših prijatelja iz Slovenije, iz Civilne Inicijative Izbrisanih Aktivista, Socijalnog Centra Rog, ČKZ-a (Časopis za kritiko znanosti), i [A]Infoshopa iz Ljubljane. U četvrtak 23. oktobra 2008, organizujemo tribinu ’’Izbrisani u Beogradu’’ u Domu Omladine, a zatim ćemo sledećeg dana, zajedno sa gostima iz Slovenije, primerke Glasa izbeglica predati slovenačkoj ambasadi u Beogradu i na taj način apelovati na sadašnju slovenačku vladu da ispravi nepravdu koja je učinjena Izbrisanima.
Glas studenata, nova publikacija Pokreta za slobodu, analizira neoliberalno restrukturiranje univerziteta, uvođenje školarina i bolonje... Univerzitet u najvećoj mogućoj meri postaje podređen zahtevima tržišta, nestaje i privid autonomije, reprodukuju se eksperti bez trunke kritičke svesti, nahranjeni fast food bolonjskim obrazovanjem i edukovani Readers Digest kulturom. Univerziteti sprovode naučna istraživanja koja su od direktne koristi biznisu i privatnim firmama. Sa preduzećima sklapaju ugovore o istraživanju, pružaju im konsultantske usluge, stvaraju dugoročne zajedničke projekte. Vrlo često stvaraju i sopstvena preduzeća stvorena radi komercijalne eksploatacije otkrića načinjenih na univerzitetu. I sama uprava univerziteta postaje hijerarhijska u najvećoj mogućoj meri. Univerzitetom se rukovodi kao preduzećem, a rektor postaje direktor... U Velikoj Britaniji 33 rektora prima platu veću od premijera...
Glas studenata je besplatna publikacija.
http://freedomfight.net/glasstudenata.pdf
Poštovani čitaoci,
Z magazin od ovog broja počinje sa objavljivanjem serije intervjua na temu ’’Suočavanje s prošlošću’’, u okviru koje će različite ličnosti iz društveno-političkog i privrednog života Srbije govoriti o svojim putevima i stranputicama kroz raspad realnog socijalizma, uspon nacionalizma i obećanu tranziciju ka demokratiji. Ovi intervjui će, nadamo se, pomoći da se makar delimično rasvetle pojedini aspekti burnog razdoblja od kraja osamdesetih godina prošlog veka do danas, aspekti o kojima se u srpskoj javnosti veoma retko govori.
Na žalost, pristup suočavanju sa prošlošću se u našoj javnosti kreće skoro isključivo u začaranom trouglu između zataškavanja zlikovačke prirode raznih ’’bivših režima’’, pravdanja ’’naših’’ zlikovaca raznim boljim budućnostima i istorijskim nepravdama, te nekritičkog okrivljavanja ’’naše’’ strane za sve loše što se desilo na bilo kojoj strani bilo kog fronta. Pokušaj da izađemo iz ovog trougla je jedan od razloga zašto smo odlučili da serija ’’Suočavanje s prošlošću’’ započne tekstom koji sledi, nekom vrstom suočavanja sa suočavanjem.
(Nastavak)
Vaš svet nije NAŠ svet
Pokupite vaše prnje i gubite se odavde. Vraćamo kartu. Nosite sa sobom sve vaše laži, manipulacije, krađe. Vraćamo vam vaša predizborna obećanja, vaše kampanje, reklame, bilborde, letke, telefonske pozive. Nosite sa sobom i vaše kreatore javnog mnjenja, vaše medije, vašu zabrinutost za našu budućnost, vaše eksperte, ekstraprofitere, vaš patriotizam, vašu Evropu, vašu parlamentarnost, vašu državotvornost.
Vraćamo vam vaše ratne heroje, vaše generale, vaše nevladine organizacije. Vraćamo vam vaš univerzitet, vaše školarine, vašu bolonju, vaše naučenjake, vaše studente. Nosite sa sobom i vaše boljševike, vaše trockiste, anarhiste, komuniste, buržuje, marksiste... Sklanjajte nam s očiju vaše naciste, ljotićevce, nedićevce, četnike, ustaše, vaše partizane. Gonite sa sobom i vaše liberale, vaše socijaliste, vaše demokrate, monarhiste, titoiste, demohrišćane, vaše građanske saveze. Nosite sa sobom svoje plakete, spomenice, priznanja, pohvale. Nemojte da nam prodajete vaše fudbalere, književnike, tenisere, zlatne medalje, uspehe.
Dosta vaših crkvi, džamija, mantija, debelih poslanika, vaših skupština, dosta više policije. DOSTA VIŠE! Idite u Rusiju, u Evropu, u NATO, u Afriku, u Ujedinjene Nacije. Samo se gubite odavde!
Oterajmo ih sve!
Vlast narodu!
Pokret za slobodu – Freedom Fight
Gospodo bivši tirani, ne trebate nam u borbi protiv tiranije krupnog kapitala. Sa vama u istim redovima, to više ne bi bila nikakva borba.
Suočeni sa radom nevladinih organizacija koje (čast izuzecima) marginalizuju egzistencijalne probleme izbeglih i raseljenih lica prividno radeći na njihovom rešavanju i sa ogromnim ignorisanjem ovog problema u komercijalnim medijima, pokrenuli smo publikaciju čija je namera da sistematično informiše o ovim problemima, vođeni ubeđenjem da je detaljno poznavanje problema preduslov za njihovo rešavanje.Publikaciju možete u kompjuterskom formatu preuzeti (ovde). Naši aktivisti će počev od sledeće nedelje više hiljada štampanih primeraka publikacije Glas izbeglica deliti na ulici.
Pokret za slobodu - Freedom FightPriloge za štampanje Glasa izbeglica uplatiti na račun: 205-121816-39
Primalac: Freedom Fight
Danas je pred zgradom Vlade Srbije odrzan protest radnika ``Magnohroma``. Protest su podrzali aktivisti Pokreta za slobodu ``Freedom Fight`` koji su delili svoju publikaciju ``Glas radnika`` u kojoj se govori o uzrocima propasti ``Magnohroma``.
Publikaciju ``Glas radnika`` mozete downloadovati ovde:
http://freedomfight.net/Glas%20Radnika%202.pdf
Aktivisti Pokreta za slobodu - Freedom Fight započeli su objavljivanje mesečnog biltena Glas radnika koji će se štampati u tiražu od 3.000 primeraka i deliti besplatno.Prvi broj Glasa radnika u kompjuterskoj verziji možete preuzeti (ovde) a drugi broj (ovde)Radi preuzimanja štampanog izdanja zbog distribucije kontaktirajte nas na pismo@freedomfight.net ili na 063/83.83.882.Donacije za Glas radnika možete uplatiti u na račun: 205-121816-39. Primalac: Freedom Fight
Objavljen je 4. broj Z magazina. Cena je 100 dinara, odnosno 10 kuna. Časopis ima 80 stranica A4 formata. Uz 4. broj upakovan je i film Ugovor na štetu trećeg, o borbi radnika Jugoremedije, snimljen 2005. godine. Najsigurniji i najlakši način da dođete do svog primerka Z magazina je pretplata. Informacije o pretplati pogledajte (ovde). Od sledećeg broja, koji izlazi prvog juna, pretplatnicima će se uz primerak časopisa deliti i po jedan dokumentarni film.
Pokret RAVNOPRAVNOST i Savez samostalnih sindikata Zrenjanin pokrenuli su akciju prikupljana novčane pomoći radnicima ''BEKa'' i ''Šinvoza''.Svoje priloge možete uplatiti na žiro račun:Savez samostalnih sindikata za više opština Zrenjanin,335-16516-77 Metals banka.
Dragi i drage,
Danas je Agencija za privatizaciju raskinula ugovor o privatizaciji Šinvoza nakon pretnje protestom ispred Agencije za privatizaciju. Radnici su, pošto su obavešteni jutros o raskidu ugovora, odložili dolazak u Beograd.
U sledećem koraku tražimo odgovornost za propadanje i izlazak iz stečaja!!!
REPUBLIKA SRBIJA
PREDSEDNIK REPUBLIKE, Boris Tadić
MINISTAR EKONOMIJE I REGIONALNOG RAZVOJA, Mlađan Dinkić
AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU, direktor Vesna Džinić
AKCIJSKI FOND, direktor Aleksandar Gračanac
Poštovani,
Međunarodna komisija solidarnosti (ISC) Industrijskih radnika sveta (IWW) – međunarodnog demokratskog sindikata kojim upravljaju radnici – izražava solidarnost sa radnicima-akcionarima zrenjaninskih fabrika BEK i Šinvoz, koji su od oktobra, odnosno decembra 2007. godine u blokadi svojih fabrika.
Ako Agencija ne raskine Ugovor o prodaji društvenog kapitala Šinvoza sa Ivkovićem, radnici Šinvoza će 31. januara nastaviti sa protestom ispred Agencije za privatizaciju i zahtevati raskid ugovora.
Drugovi i drugarice, braćo i sestre,
Dozvolite nam da vam u ovom teškom vremenu pošaljemo najmanje što možemo, a što vam možda u teškom vremenu najviše i treba – naša podrška i naš glas. U vreme kada praktično nema više stvari koja nije redukovana na robu sa cenom koju diktira tržište, vi ste dokaz da neke stvari ipak nije moguće kupiti ili prodati – ponos i želju za drugačijim svetom.
Predstavljanje Z magazina, CK 13, Novi Sad, 10. januar 2008:
Razgovor o Šinvozu i BEKu:
http://youtube.com/watch?v=_-zjBdDMwBU
Sporazum o readmisiji:
http://youtube.com/watch?v=6LCTJjDhWAo
Razgovor o neoliberalizmu:
Poruka svim predsedničkim kandidatima, političarima, vladi sa svim ministarstvima...
Radnik Šinvoza Radislav Stojanov, rođen 1968. godine, otac dvoje dece, preminuo je noćas u kamenoj sali Doma sindikata, gde su radnici-akcionari zrenjaninskih fabrika Šinvoz i Bek proveli noć nastavljajući jučašnji protest, koji je organizovan sa zahtevima da se u Šinvozu raskine ugovor o privatizaciji, i da država preuzme odgovornost za svoj kapital u našim preduzećima i da zajedno sa radnicima-akcionarima, kao suvlasnik Beka i Šinvoza, nađe način za izlazak iz stečaja. Nakon što tokom čitavog dana nismo naišli na saradnju državnih organa, radnici-akcionari oba preduzeća su doneli odluku da oni koji mogu prenoće u Beogradu, kako bi sutra nastavili sa protestom. Naše kolege koje su se juče vratile za Zrenjanin, danas će se ponovo priključiti protestu do ispunjenja svih zahteva – raskida ugovora o privatizaciji Šinvoza i dogovora sa predstavnicima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, Agencije za privatizaciju i Akcijskog fonda o načinu izlaska iz stečaja.
Nekadašnji industrijski centar Srbije i Jugoslavije, grad Zrenjanin danas prema zvaničnim podacima ima stopu nezaposlenosti od 35%. Fabrike koje su zrenjaninski radnici gradili u vreme socijalizma i od kojih su decenijama živeli, danas su uglavnom zatvorene. Pre sedam godina, u vreme početka tranzicije u Srbiji, neoliberalni eksperti su nam objašnjavali da će celokupna srpska privreda otići pod stečaj ako se što hitnije ne privatizuje. Tako je preduzeće za proizvodnju i remont šinskih vozila Šinvoz dočekalo privatizaciju 2004. godine, a industrija mesa Bek godinu dana kasnije. Zatim su se pretnje iz 2001. godine ostvarile – oba preduzeća su zaista otišla pod stečaj, ali tek prošle godine, nakon privatizacije.
Fabrika za proizvodnju i remont šinskih vozila ”Šinvoz” iz Zrenjanina je prvi put započela privatizaciju 1990. godine, po odredbama Zakona o društvenom kapitalu. Do 1993. godine, radnici ”Šinvoza” su otkupili 14% akcija preduzeća, nakon čega je privatizacija obustavljena zbog hiperinflacije.
Dragi drugovi,
Dve hiljade radnika zaposlenih u zrenjaninskim fabrikama Jugoremediji, BEK-u i Šinvozu, već više od četiri godine se bore protiv katastrofalnih posledica privatizacije koja je u našoj zemlji započeta 2001. godine.
Barselona - Radnici su zauzeli fabriku Frape Ber u Barseloni nakon što je uprava najavila sprovođenje plana koji bi rezultovao otpuštanjem 295 radnika. Sedište ove korporacija je u Štutgartu u Nemačkoj, a kompanija se bavi proizvodnjom sistema za hlađenje automobila. Svoja predstavništva ima u Francuskoj, Češkoj, Italiji, Africi, Brazilu i SAD.
Za sada radnici sa anarho-sindikatom CNT drže pod kontrolom fabriku te vrše pritisak na upravu i katalonsku vladu da odustane od spornog plana. CNT je već podržao radnike demonstracijama širom zemlje i preko sindikalnih biltena apeluje na solidarnost sa radnicima u Barseloni.
CNT poziva sve prijateljske organizacije (naročito one u čijim zemljama postoje fabrike Ber korporacije) na zajedničku akciju. Počev od ove nedelje biće organizovani protesti solidarnosti sa radnicima i radnicama fabrike Ber ispred predstavništava kompanije i ispred španskih ambasada i konzulata.Freedom Fight - pokret za slobodu će sa radnicima ''Šinvoza'', trenutno blokirane zrenjaninske fabrike, organizovati tribinu i dan podrške radnicima Frape Behr, tokom kojih će se ukazati na tragičnu ekonomsku situaciju u kojoj se nalaze radnici širom sveta, situaciju koja zahteva radničku solidarnost i borbu radništva čitavog sveta.
Radnici i akcionari «Šinvoz» a.d. u stečaju su na današnjem zboru održanom u prostorijama preduzeća, doneli odluku da blokiraju «Šinvoz» iz protesta prema nezakonitom postupanju većinskog vlasnika Nebojše Ivkovića i Agencije za privatizaciju.
Na web stranici http://www.freedomfight.net posebna pažnja posvećena je radničkim borbama, zrenjaninskoj Jugoremediji koju smatraju ’’simbolom domaćeg otpora neoliberalizmu’’, a na njihovom forumu http://www.freedomfight.net/forum koji se zove ``Glas obespravljenih`` jasna je namera da se pažnja usmeri na ugrožene socijalne grupe kao što su ’’siromašni, beskućnici, potčinjeni, poniženi, zaboravljeni’’.izvor: magazin KakoGod
http://out.modukit.com/kakogod/index.php?id=86
izvor: http://www.zamirzine.net/spip.php?article5520
Razgovarao: Marko Strpić
Z magazin, svjetski poznat i važan časopis sada ima i svoje regionalno izdanje. Razgovarali smo s Milenkom, jednim od urednika Z magazina za Balkan, a koji Tisak smatra "nepodobnim za distribuciju u Hrvatskoj". O razlozima odbijanja distribucije, koncepciji novog magazina, alternativama neoliberalnom kapitalizmu i borbi protiv njega, stanju anarhističkog/slobodarskog pokreta i važnosti ovog projekta pročitajte u opsežnom razgovoru.
3. prosinca 2007
Jedina hrvatska distributerska kuća koja izvozi štampu iz Srbije u Hrvatsku, kuća ''Tisak'', nakon tri nedelje razmatranja, odbila je da distribuira Z magazin s obrazloženjem da je ''takva štampa nepodobna'' za njih.
S. Kljakić, Politika, 23.08.2007.
Antiglobalisti u Srbiji
U Beogradu nedavno pokrenuto balkansko izdanje „Z magazina” , čiji je osnivač organizacija „FreedomFight” (Slobodarska borba)
izvor: www.politika.co.yu/detaljno_arhiva.php
Freedom Fight – pokret za slobodu je u protekla tri meseca istraživao poštovanje sindikalnih prava u srednjim i velikim privatnim preduzećima u Srbiji.
Istraživanje je vršeno u pedeset preduzeća koja su:
1. Osnovana kao privatna u poslednjih dvadeset godina, i
2. Predstavništva inostranih preduzeća u Srbiji (među kojima i dve banke), otvorena kao nove firme, a ne kroz privatizaciju, ili preuzimanje.
Istraživanje je pokazalo da ni u jednom od ovih preduzeća ne postoji sindikat, da se osnivanje sindikata najčešće sprečava na neformalne načine, usmenim pritiscima u vidu «saveta», te otkazima ili profesionalnim degradiranjem radnika koji istaknu neki sindikalni zahtev, što treba da posluži kao primer drugima, dok u dva posmatrana preduzeća čak postoji pisani kodeks koji sindikalno organizovanje označava kao nepoželjno!
intervju sa Majkl AlbertomOvaj intervju je pripremljen za Z magazin Balkan, novi štampani magazin, koji priprema i izdaje ’’Freedom Fight – pokret za slobodu’’ za auditorijum na Balkanu, i koji je oblikovan po uzoru i koristi sadržaje Z Magazine SAD, kao i lokalne sadržaje, direktnije vezane za Balkan. Intervju je vođen, određenije, na zahtev radnika farmaceutske fabrike "Jugoremedija" iz Zrenjanina, za drugi, septembarski broj Z magazina Balkan posvećenog participativnoj ekonomiji. Radnici vode fabriku, pošto su je preuzeli, i traže informacije i ideje kako da preurede svoje mesto rada da bi izbegli loše strane i kapitalizma i tržišnog socijalizma, koji su iskusili u Jugoslaviji. Majkl Albert je pokretač Z magazine SAD i teoretičar participativne ekonomije. Intervjuista je Andrej Grubačić, koji radi i za magazin i sa radnicima fabrike “Jugoremedija”.
Drugi broj Z magazina može se naći u Srbiji na kioscima i kod kolportera. Najlakše ćete ga naći kod kolportera - u centru Beograda (kolporter na početku Knez Mihailove, na uglu Knez Mihailove i Zmaj Jovine ulice i ispred Jugoexporta/početak Makedonske), u Novom Sadu (kolporter u Zmaj Jovinoj) i Nišu (kolporteri ispred Tržnog Centra Kalča). Zatim se može naći i na kioscima Štampe. Zbog kašnjenja odgovora hrvatskih distributera da li će preuzeti tiraž štampan za Hrvatsku, ovaj broj Z magazina neće se pojaviti na kioscima u Zagrebu, ali nadamo se da će od trećeg broja Z magazin biti dostupan čitaocima u Hrvatskoj.
Obaveštenje: Promocija prvog broja Z magazina održaće se u Kulturnom centru Zrenjanina, 6. jula 2007, u 20h. Učesnici tribine Ivan Zlatić, Milenko Srećković i Miroslav Samardžić.Prvi broj časopisa Z magazin
Izvor: Glas Javnosti, 10. jun 2007.
Prvi broj časopisa "Z magazin", koji ovih dana izlazi iz štampe, pokrenuli su ovdašnji aktivisti Freedom Fighta - pokreta za slobodu, uz nesebičnu pomoć organizacije Global Balkan, rastuće mreže aktivista poreklom sa Balkana. Cilj ljudi koji su pokrenuli časopis je ukazivanje na alternativu poretku čiji je glavni učinak sve veći jaz između malobrojnih bogatih i ogromnog broja siromašnih s druge strane.