autor: Srđan Dvornik
Akcija prikupljanja potpisa birača uz zahtjev da se o ulasku Hrvatske u Sjevernoatlantski pakt odluči referendumom nije, uz dane resurse i zakonske okvire, mogla domašiti traženih oko 450.000 potpisa. U kontekstu medijske marginalizacije, pa i kontrapropagande, uobičajene domaće političke inertnosti, a napose autoritarne rezignacije pred "već gotovom" stvari, broj od preko 124.000 onih koji su iskazali svoju volju nipošto ne predstavlja politički neuspjeh.
Za vrijeme do sad najvećeg summita NATO-a u Bukureštu, u pozadini pompoznih sastanaka državnika, na ulicama se vršila represija nad mirovnim aktivistama od strane specijalne policije
Intervencija NATO protiv bivše SR Jugoslavije, u kojoj je poginulo oko 3.500 ljudi i posle koje je uveden međunarodni protektorat nad Kosovom i Metohijom, a pokrajina pre nešto više od mesec dana samoproglašena kao nezavisna država, počela je pre tačno devet godina.
Tog 24. marta 1999. godine, bez odluke Saveta bezbednosti UN, počeli su vazdušni napadi NATO snaga koji su trajali skoro tri meseca i u kojima su uništavani ne samo vojni ciljevi, već i energetska postrojenja, mostovi, gusto naseljene četvrti gradova, vozovi, civilni konvoji...
Još jedna podela ratnog plena
’’Ratovi, sukobi – sve je to biznis”- uzdahnuo je gospodin Verdo u istoimenom filmu Čarli Čaplina iz 1947. Mnoge ne treba ubeđivati u povezanost između korporacija SAD, sada tako zaokupljenih otimanjem iračke državne imovine, i vojne mašinerije koja je silom otvorila Irak za globalni biznis. Ali ono što je znatno manje poznato jeste činjenica da sličan proces uveliko traje u delu sveta na koji su B52 ne tako davno bacali bombe u još jednoj "oslobodilačkoj" misiji.
POTPORA TERORISTIMA
Tijekom cijelog rata na Kosovu i prije njega, NATO je suradivao s Kosovskom oslobodilackom vojskom (UCK), iako se znalo o njihovim teroristickim metodama (ubojstvima, paljenju cijelih sela, i to albanskih) i kontaktima s mafijom, sudjelovanju u trgovini drogama i suradnji s teroristickom mrežom Osame Bin Ladena.
"MIROVNI PREGOVORI"
Na mirovnim pregovorima u francuskom Rambouilletu NATO je iznudio ucešce voda UCK. Srbima je, nasuprot tome, predložio neprihvatljive uvjete (ukljucujuci npr. nekontrolirani boravak stranih vojnika na cijelom teritoriju Jugoslavenske savezne republike), a njihovo ocekivano odbijanje poslužilo je kao izgovor za raspirivanje rata.
Agresija, okupacija i terorizam kao model djelovanja
Zašto NATO nije nestao?
Organizacija sjeveroatlantskog saveza [engl. North Atlantic Treaty Organisation - NATO] je osnovana 1949. godine sa službenim ciljem obrane zapadne Europe od moguće agresije Sovjetskog Saveza i njegovih saveznika.
Ukoliko je mogućnost takve agresije ikada stvarno postojala, raspadom komunističkih režima u bivšem istočnom bloku početkom devedesetih je prestala postojati. Promjene u zemljama bivšeg istočnog bloka su učinile NATO nepotrebnim. Savez je izgubio svoju svrhu, jedini razlog za postojanje. Ali određene struje među zemljama članicama saveza su gotovo odmah počele zagovarati "obnovu" saveza, pa čak i njegovo širenje u centralnu i istočnu Europu. Počeli su izmišljati nova objašnjenja koja bi omogućili nastavak starog stanja stvari.
Zagovornici ove ideje su tvrdili da NATO mora pronaći nove izazove kako bi opravdao svoje postojanje. Posve je jasno da je polazište za očuvanje NATO-a "sakriveno" u interesu očuvanja dominacije SAD-a u europskim i svjetskim odnosima.
Osim političkih razloga opstanka saveza, nije nevažno da iza NATO-a stoji najveći vojno-industrijski sustav na svijetu. Prema podacima štokholmskog Međunarodnog instituta za mir u devedesetima je vojna proizvodnja (oružja, opreme...) članica NATO-a predstavljala 80% ukupne svjetske vojne proizvodnje. Ogromna proizvodnja traži tržište gdje bi prodala svoje proizvode pa je opstanak saveza, ali i novi oružani sukobi i ratovi u interesu industrije zemalja članica NATO-a.
