POKRET ZA SLOBODU

 

Pokret za slobodu je organizacija koja podržava različite inicijative grupa i pojedinaca koji se dosledno i uporno bore za prava potčinjenih i ugroženih društvenih slojeva - radnika, seljaka, izbeglica.

Nastao je 2004, ujedinjavanjem studentskih i radničkih aktivista, inspirisan borbama zapatističkog i alterglobalističkog pokreta protiv globalnih tokova koji su vodili ka socijalnoj degradaciji.

Pokret za slobodu je 2009. godine osnovao Koordinacioni odbor radničkih protesta čiji je cilj horizontalno povezivanje radničkih grupa radi zajedničkog nastupanja u borbi za poboljšanje socijalnog položaja.

Organizovao je veći niz tribina, konferencija i protesta tokom borbe protiv deindustrijalizacije, uništavanja radnih mesta i socijalne degradacije. Podržavao je i organizovao radikalne borbe za očuvanje radnih mesta u Rači kragujevačkoj, Zrenjaninu, Beogradu, itd.

Objavljuje niz besplatnih publikacija čiji je cilj interno informisanje pripadnika ugroženih grupa radi njihovog povezivanja i koordinisanja.

Izdavao je balkansko izdanje časopisa Z magazin u periodu od juna 2007. do marta 2009, koji se prodavao na kioscima širom Srbije.

Producirao je veći broj dokumentarnih filmova i video snimaka koji informišu o organizovanju radničkog otpora u Srbiji.

Zalaže se za agrarnu i socijalnu reformu u skladu sa principima participativne demokratije, za humano društvo koje vodi računa o ravnopravnosti svih pojedinaca, i omogućava im da razvijaju svoje ljudske potencijale na putu ka samooslobođenju - dakle, za istinski demokratsko društvo u kome pojedinac ima priliku da utiče na svoju sudbinu i donosi odluke koje neposredno utiču na njegov život i život zajednice čiji je deo.

CILJEVI

POKRET ZA SLOBODU se zalaže za ravnopravnost i socijalnu pravdu, za društvo bez ugnjetavanja i nemaštine. Život u takvom društvu je osnovni preduslov za ostvarenje lične slobode.

POKRET ZA SLOBODU podržava različite inicijative grupa i pojedinaca koji se dosledno i uporno bore za prava potčinjenih i ugroženih društvenih slojeva – radnika, seljaka, izbeglica, itd.

Suočeni sa stvarnošću u kojoj se drastično povećava jaz između bogatih i siromašnih, posvetili smo se podsticanju razvoja drugačije zajednice, koja će voditi brigu o svakom svom članu, u kojoj niko neće biti suvišan i umirati u bedi.

Zalažemo se za humano društvo, koje vodi računa o ravnopravnosti svih pojedinaca, i omogućava im da razvijaju svoje ljudske potencijale na putu ka samooslobođenju – dakle, za istinski demokratsko društvo u kome pojedinac ima priliku da utiče na svoju sudbinu i donosi odluke koje neposredno utiču na njegov život i život zajednice čiji je deo.

Da bi se ovaj cilj ostvario, neophodno je da postojeće inicijative pojedinih grupa prerastu u angažman najširih slojeva društva, istrajnih u narodnoj borbi da se vlast uzme iz ruku moćnika, i da se zajednica redefiniše po volji naroda.

Zbog toga POKRET danas i ovde.

Socijalna pravda

Kada govore o svom zalaganju za socijalnu pravdu, političari u Srbiji samo još više otkrivaju tiransku prirodu svoje vladavine. Iz kampanje u kampanju, smenjuju se jedno za drugim lažna obećanja da će se popraviti ekonomski položaj građana, kroz programe korumpiranih vladinih agencija, ili kroz dovođenje „strateških partnera“. Od nas se očekuje da verujemo u laži, sedimo i čekamo spas. Da bi smo zbilja krenuli ka ostvarenju socijalne pravde, potrebni su snažni i dinamični društveni pokreti koji će jasno artikulisati volju naroda i suprotstaviti je lažima i manipulacijama vlastodržaca i krupnog kapitala.

Kroz procese oslobađanja od komunizma i drugih oblika totalitarne vlasti, savremenom svetu je nametnuto jedno manipulativno shvatanje slobode, koje zapravo podrazumeva samovolju bogatih i moćnih, koje podstiče sebični karijerizam i pretpostavlja ga javnom interesu. Ovakva ideologizacija slobode isključivo služi učvršćivanju postojećih centara moći, i vodi ukidanju slobode milijardama pojedinaca. Ekonomski i politički poredak zasnovan na toj doktrini, već decenijama eksploatiše čovečanstvo radi korporativnog profita, a sada je doveo i do ekonomske krize kojoj se više ne vide ni prave razmere, ni mogući izlaz.

Pored kritičke analize neoliberalnog poretka, POKRET nastoji da podrži njegove alternative, različite socijalne i političke inicijative za koje smatra da doprinose uspostavljanju socijalne pravde. Suprotno vladajućoj neoliberalnoj ideologiji, koja nameće netrpeljivost između ličnog ideala slobode i kolektivnog ideala pravde, mi tvrdimo da jedino zajednica koja je uspostavljena na načelima socijalne pravde može da garantuje slobodu svakom pojedincu.

Otpor deindustrijalizaciji

POKRET podržava sve inicijative koje se opiru procesu deindustrijalizacije koji se sprovodi u Srbiji i ostalim zemljama regiona.

Privrede zemalja bivše Istočne Evrope preuređene su tokom neoliberalnih reformi na način koji odgovara samo korporativnom kapitalu, a ima pogubne posledice po sve ostale. Privreda Srbije se gotovo u potpunosti svela na prljave tehnologije, proizvodnju sirovina i polufabrikata, i dominaciju sektora trgovine i usluga. Nakon što je gašenjem industrije kreirana ogromna nezaposlenost, ona će se u narednom periodu regulisati razvojem slobodnih zona sa pogodnostima za green field investicije, što će značiti ekspanziju radnih mesta sa minimalnom nadnicom. Na ovaj način, naša zemlja postaje društvo podeljeno s jedne strane na milione nekvalifikovanih radnika i primarnih poljoprivrednih proizvođača, a s druge na bogate monopoliste i njihove visoko obrazovane eksperte; i još ako to povežemo sa tekućom reformom visokog obrazovanja koja za cilj ima instrumentalizaciju znanja za potrebe tržišta, onda postaje jasno da smo ponovo ušli u jedan totalitarni mehanizam, čije su posledice pogubne po perspektivu svake zemlje, i kulturnu, i privrednu, i političku.

POKRET ZA SLOBODU pruža podršku radničkim grupama koje se bore da očuvaju svoje fabrike i radna mesta, i studentskim grupama koje se suprotstavljaju „bolonjskim“ procesima komercijalizacije visokog obrazovanja. Očuvanje i unapređenje postojeće industrije i radnih mesta, te obrazovanja kao javnog dobra, u današnjoj Srbiji jesu najvažniji segmenti borbe za nezavisnost pojedinca od političke i finansijske vlasti. U podršci radničkim i studentskim borbama, POKRET ne nastupa sa pozicija ideologije ili striktne političke platforme, već pokušava da u vremenu velikih ideoloških zabluda podrži konkretne otpore, kao što su oni u ''Jugoremediji'', ''Šinvozu'', ''Zastavi Elektro'' i drugim preduzećima.

Decentralizacija

Iako je naša zemlja nastala kroz borbu za samostalnost lokalnih zajednica od centralne vlasti Carigrada i Beča, danas, na početku 21. veka, Srbija je jedina zemlja u Evropi u kojoj opštine i gradovi nisu pravna lica, a njihovom imovinom raspolaže centralna vlast. Radničke borbe za očuvanje radnih mesta i industrije, koje su poslednjih godina vođene u Zrenjaninu i u drugim gradovima Srbije, pokazale su da je lokalna samouprava sposobna da izađe na kraj sa složenim problemima zloupotreba u privatizaciji, ali da nema mehanizme da ove probleme reši. S druge strane, ispostavilo se da su ove radničke borbe postale mesto okupljanja i artikulacije zahteva čitave lokalne zajednice za socijalnom pravdom, zahteva koji se bez decentralizacije ne mogu ispuniti.

Prvi i najvažniji korak u postizanju stvarne samostalnosti lokalnih zajednica je vraćanje imovine gradovima i opštinama. Bez ovog preduslova, ne može se govoriti o decentralizaciji Srbije, o odgovornom i održivom upravljanju javnim dobrima u skladu sa interesima lokalne zajednice. Ukoliko opštine i gradovi ne preuzmu odgovornost za svoju imovinu, njima će i dalje upravljati neodgovorna i bespomoćna birokratija, potpuno zavisna od volje i milosti svojih ministara.

Regionalizacija Srbije kakvu predlaže trenutna vladajuća koalicija neće doprineti decentralizaciji. Naprotiv, radi se o još jednom pokušaju da se postojeći sistem preuredi na način koji će podsećati na decentralizaciju, ali će stvarna vlast ostati u rukama šefova velikih stranaka. Besmislena je, uostalom, i sama ideja decentralizacije koju sprovodi vladina agencija! Decentralizaciju Srbije mogu sprovesti jedino lokalne zajednice stvarno nezavisne od centralne vlasti, a takve nezavisnosti neće biti sve dok našom imovinom budu raspolagale centrale velikih partija.

U Srbiji, jula 2009. godine

POKRET ZA SLOBODU

 

Tekstovi o Pokretu za slobodu (Freedom Fight) u drugim medijima:

Pokret za slobodu protiv Mlađana Dinkića, e-novine, 5. april 2010.

Novi radnički pokret u Srbiji, Odjek, sindikalni list, februar 2010.

Robin Hud, sindikalac, ili..., Akter, 25. januar 2010.

Milenkova buna, Alo, 28. septembar 2009.

Disciplinovanje Srbije, Neues Deutschland, 24. mart 2009.

Čomski u zemlji robova, NIN, 19. mart 2009.

Noam Čomski podržao apel Pokreta za slobodu, Beta, 11. mart 2009.

Z magazin i dalje u ilegali, H-alter, 22. oktobar 2008.

Z magazin i balkanski zapatisti, KakoGod - regionalni magazin, 25. decembar 2007.

Z magazin za Balkan - novi slobodarski glas u regiji, Zamirzine, 3. decembar 2007.

Prvi broj časopisa Z magazin, `Glas Javnosti`, 10. jun 2007

Antiglobalisti u Srbiji, tekst u `Politici`o Z magazinu i Freedom Fightu, 07. septembar 2007

Video snimci Pokreta za slobodu: