Prosvjed je organiziralo pet vodećih sindikalnih središnjica. Unatoč lošem vremenu, u prosvjedima je sudjelovalo 30-40 tisuća ljudi, a njima su se kao gosti pridružili i predstavnici sindikalnih udruga iz Austrije, BiH, Crne Gore, Italije, Mađarske, Poljske, Slovenije i Srbije.       

Glavni razlog i povod ovim demonstracijama, jednim od najvećih u proteklih desetak godina, prvenstveno je sve brži rast inflacije čiji se teret prebacuje na plaće, ali i nezadovoljstvo ukupnim socijalno-materijalnim položajem sve većeg broja stanovništva. Sindikalne vođe su u svojim govorima, uz ostalo, ukazali na ubrzani rast stope inflacije (u ožujku već 7,6 posto), zbog čega se zahtijeva da plaće slijede rast troškova života, ali i produktivnosti čija je stopa rasta također veća od rasta plaća.                   

Uz to su istaknuti i zahtjevi da se zakonom ograniči sada enormno raširena praksa ugovora o radu na ograničeno vrijeme, da se poveća iznos minimalne plaće, povećaju mirovine i provede pravednija mirovinska i zdravstvena reforma, osiguraju bolji i sigurniji uvjeti rada, uvjeti školovanja mladih itd. Kako je u govoru istakao jedan od sindikalnih čelnika, Hrvatska je danas duboko podijeljena na dvije kaste - na bogate i siromašne, pri čemu u ovu drugu kastu spadaju radnici, umirovljenici, nezaposleni i studenti, odnosno najveći dio stanovništva.         

Sindikalci su poručili da će u slučaju da se uskoro ne riješe neki od spomenutih zahtjeva, uslijediti nove, ali i žešće demonstracije.